Panel diskusija „Najslabija karika?“

27. novembar 2017. – Centar za evropske politike, u saradnji sa EU info centrom, održao je panel diskusiju Najslabija karika? Mogućnosti i ograničenja civilnog društva kao kontrolora vlasti u procesu pristupanja Srbije EU. 

O transparentnosti i inkluzivnosti procesa pristupanja EU, kao i o trenutnom stanju u dijalogu između civilnog društva i države po ovom pitanju, sa naglaskom na pregovaračko Poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava) i Poglavlje 24 (pravda, sloboda i bezbednost) diskutovao je panel istaktnutih stručnjaka: Nikola Bizel, šef sekcije zadužen za pravosuđe, unutrašnje poslove i civilno društvo (socijalnu inkluziju) u Delegaciji EU u SrbijiSrđan Majstorović, predsednik Upravnog odbora CEP-a, Korina Stratulat, viša analitičarka, Evropski centar za javnu politiku (EPC) iz Brisela, Nataša Dragojlović, koordinatorka Nacionalnog konventa o EUMilan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) i Sonja Stojanović Gajić, direktorka Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP). Događaj je moderirala Ljubica Gojgić, novinarka Radio televizije Vojvodine (RTV).

Srđan Majstorović je otvorio diskusiju istakavši značaj transparentnosti i dobre komunikacije između civilnog društva i države. Međutim, on je naglasio da se to ne sme odvijati putem saopštenja. „Komunikacija saopštenjima ne doprinosi kulturi dijaloga,“ upozorio je Majstorović. On je takođe ukazao da je proces pristupanja EU dugotrajan i da aktera ima puno, pa se jedino saradnjom civilnog društva i države mogu ostvariti dobri rezultati. On je dodao da nedostatak kapaciteta ne sme da bude izgovor za nedostatak dijaloga: u slučaju nedostatka, treba pojačati kapacitete i ne koristiti to kao opravdanje, podvukao je on.

Da civilno društvo mora biti uključeno u proces pristupanja EU složio se i Nikola Bizel. On je dodao da država mora da bude spremna za kritike koje dolaze od strane OCD. „Nije lako slušati kritike, ali, ukoliko izbegavamo kritike, izbegavamo i dijalog,“ istakao je Bizel.

Koordinatorka Nacionalnog konventa o EU Nataša Dragojlović je, sa druge strane, stava da se saradnja između civilnog društva i države odvija na obostranu korist i zadovoljstvo. Ona je istakla značaj Konventa kao platforme koja, budući da okuplja veliki broj organizacija civilnog društva, može efikasno i efektivno da učestvuje u procesu pregovora i da ponudi Vladi stručnu saradnju i pomoć. Sada se nijedna pregovaračka pozicija ne može usvojiti bez Konventa: Vlada ima obavezu da konsultuje Konvent i da dostavlja tražena dokumenta, podseća ona.

„Vlada ne može da razgovara sa svakom organizacijom civilnog društva ponaosob, potrebno je da se taj dijalog strukturira“ rekla je Dragojlović, i dodala „Značaj Konventa je u tome što sada civilno društvo može da prezentuje Vladi jedinstven stav. Lopta je u našem dvorištu, i u kojoj meri koristimo kanale komunikacije je na nama.“ smatra Dragojlović.

Viša analitičarka Evropskog centra za javnu politiku (EPC) iz Brisela, Korina Stratulat, mišljenja je da transparentnost ne mora voditi automatski do povećanja poverenja u vladu i boljih javnih politika.

„Transparentno donošenje odluka nije isto što i dobro donošenje odluka“, istakla je ona i navela da postoje brojni primeri kada sama dostupnost informacija nije dovoljna za poverenje javnosti i da transparentnost ne treba da bude cilj sam po sebi.

Milan Antonijević je sa prisutnima podelio probleme sa kojima se YUCOM susretao u komunikaciji sa Vladom u pogledu poglavlja 23 i 24, najviše na primeru toka procesa promene Ustava, koje je YUCOM i napustio zbog nezadovoljavajućeg stepena dijaloga. „2018. godine nas očekuje izmena Akcionog plana za poglavlje 23 i 24, a civilno društvo još uvek ne zna dovoljno o tome i nije uključeno u pisanje tog dokumenta,“ naglasio je on.

Kritike na račun Vlade u ovom procesu istakla je i Sonja Stojanović Gajić. Dijalog nije dvosmeran, sva inicijativa za dijalogom potiče od strane civilnog društva, stava je ona. Ona je prisutne podsetila da Pregovarački tim već mesecima ne odgovara na pitanja koja su im upućena u okviru koalicije prEUgovor u vezi sa poglavljima 23 i 24, kao i da problemi u komunikaciji postoje već mesecima unazad. Medeni mesec u saradnji civilnog društva i države u procesu pristupanja EU je, po našem mišljenju, gotov. Ne mogu dokumenta kasniti po dve godine, i ne može država očekivati od nas da se u svemu slažemo“, rekla je Stojanović-Gajić.

Centar za evropske politike podseća da su transparentnost i inkluzivnost pristupnog procesa su među principima koje je definisala EU u cilju sprovođenja održivih reformi država kandidata na putu ka članstvu, kao i da se na poštovanje ovih principa Srbija se i sama obavezala kada je kreirala svoj model saradnje uključivanja javnosti u ovaj proces.