Konsultativni sastanci o finansiranju zaštite životne sredine na lokalnom nivou

28. septembar 2017. – Iako Srbija ima dobru osnovu i kompetentan kadar za zastupanja interesa u Briselu, neophodno je uložiti više u promovisanje pozitivne slike Srbije ali i jačanje administrativnih kapaciteta, zaključeno je danas na panelu Srbija u Briselu – između aktivnog sagovornika i pasivnog posmatrača?, koju je organizovao Centar za evropske politike (CEP).

Na događaju je predstavljena studija o lobističkim i administrativnim kapacitetima Srbije za zastupanje interesa prema institucijama EU, čiji nalazi ukazuju da Srbija ima odličnu polaznu osnovu, uhodane institucionalne mehanizme, kompetentan kadar, ali i da postoji bojazan da bi postojeći sistem mogao da se ugrozi ukoliko se dodatno ne uloži u unapređenje postojećih kapaciteta, posebno u pogledu kadrova.

Ambasador i bivši šef Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji, Duško Lopandić ističe je da je inicijativa Centra za evropske politike da se odlična prilika da se uradi analiza potencijala Srbije kada je u pitanju zastupanje i promovisanje njenih interesa.

„Opšti zaključak studije o efikasnosti srpske administracije i diplomatije u Briselu je u celini pozitivan, što i nije iznenađenje, imajući u vidu redovne pohvale o administrativnim kapacitetima Srbije za pregovore sa EU, koje Evropska komisija iznosi u svojim izveštajima o procesu proširenja,“ ističe Lopandić.

On smatra da je proces ulaska u EU je kolektivni poduhvat i predstavlja izazov za celo društvo i celokupnu državnu administraciju.

„Proces podrazumeva širok društveni konsenzus i sveobuhvatnu dobru organizaciju,“ naglašava Lopandić.

Poslanik Evropskog parlamenta Andor Deli, objašnjava da EU ima velika očekivanja od država kandidata, i dodaje da se pripremljenost Srbije prepoznaje.

„Dosadašnjim trudom i zalaganjem, Srbija u Briselu danas važi za ozbiljnu državu sa zaokruženom strukturom institucija sa kojom EU može uspešno da pregovara“, ističe Deli. On pak dodaje da ima mesta za jačanje administrativnih kapaciteta, jer je to važno „ne samo za uspeh pregovora, nego i za izazove budućeg članstva u EU“.

S obzirom da je naredna decenija ključna za završetak pregovora Srbije o članstvu i za potpuno usvajanje pravnih tekovina EU, studija CEP sugeriše određena poboljšanja, koja se tiču ne samo kadrovskih kapaciteta ali i promovisanja slike Srbije u procesu pristupanja.

Strahinja Subotić, mlađi istraživač CEP-a koji je izradio studiju o lobiranju, kaže da je povezanost ključnih aktera na izuzetnom nivou.

„Studija je uključila najrelevantnije institucije za zastupanje interesa Srbije, kao i relevantne institucije EU u procesu integracija Srbije“, objašnjava Subotić. On ističe da iako Srbija sa uspehom zastupa interese u Briselu i ima kvalitetne kadrove, trebalo bi da izradi dugoročnu strategiju, ali i da poveća administrativne kapacitete u EU.

„Srbija nema (u okviru Misije u Briselu) kadrove koji mogu da pokriju sve oblasti kao što je energetika i zaštita životne sredine,“ objašnjava Subotić.

Panelisti su se osvrnuli i na nedavnu izjavu predsednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera, u svom govoru o Stanju Unije, u kojem je istakao da će biti napravljena Strategija ulazak Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine.

„To predstavlja jasan signal političke spremnosti i volje EU da primi nove članice, što Srbija treba maksimalno da iskoristi radi ubrzanja procesa pregovora“, ističe Deli.

Sa ovim je saglasan i Lopandić, koji objašnjava da se Srbija nalazi u važnom periodu koji bi trebalo da omogući da se realizuju napori cele jedne generacije. „Bitno je da Srbija deluje na planu daljeg unapređenja svoje slike u svetu i Evropi, kao otvorene, dinamične zemlje u procesu modernizacije, koja u potpunosti deli evropske vrednosti i stremljenja i koja ima mnogo toga da pruži partnerima u EU“, ukazuje Lopandić.

Nataša Dragojlović, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU (NKEU) smatra da je od izuzetne važnosti to što Srbija ima predstavnike u Briselu, ali da Srbija nema dovoljne volje da se kapaciteti ojačaju.

„Srbija nije imala sluha kada je bilo potrebno da se šalju predstavnici u važne centre u kojima se odlučuje, te je NKEU često morao preko svojih članova da lobira za pozitivnu sliku Srbije“, ističe Dragojlović.

Bitno je da Srbija napravi strategiju javne diplomatije ali i da poveća kapacitete u Briselu, kako podrška za proces integracija ne bi nastavila da opada, objašnjava koordinatorka.

Izvor: European Western Balkans