Od Španije do Belgije: Povratak predsedavanja u srce EU

15. decembar 2023. – Danas je u prostorijama EU info centra u Beogradu, u zajedničkoj organizaciji Centra za evropske politike i Delegacije Evropske unije u Srbiji, organizovana petnaesta tradicionalna panel diskusija povodom promene predsedavanja Savetu EU. Panelisti na događaju Od Španije do Belgije: Povratak predsedavanja u srce EU su bili ambasadorka Kraljevine Belgije, NJ.E. Keti Bugenhout, ambasador Kraljevine Španije, NJ.E. Raul Bartolome Molina, ambasador i šef Delegacije EU u Srbiji, NJ.E. Emanuele Žiofre,  Vladimir Ateljević, savetnik ministarke za evropske integracije i programska direktorka CEP-a, Milena Mihajlović. Panel je moderirao Strahinja Subotić, programski menadžer i viši istraživač u CEP-u.

Špansko predsedavanje, od kog je bilo dosta očekivanja i koje je otpočelo u vrlo komplikovanim okolnostima, se završava 31. decembra ove godine.

„Španija je započela predsedavanje u vrlo složenoj situaciji izbora u zemlji i formiranja nove Vlade. Ali, proširenje je ostalo visoko na agendi, iako se još uvek nije zaključila sednica Saveta EU i sastanci još traju, već je poznato da će Ukrajina i Moldavija otvoriti pregovore za članstvo. Mi smo zadovoljni onim što smo postigli u toku našeg predsedavanja Savetu”, rekao je Bartolome Molina.

Žiofre je napomenuo da je Savet EU odlučio da adresira ključne probleme koji koče reforme i da postoje vrlo konkretni koraci koji će biti preduzeti u narednih šest meseci kada je u pitanju proces proširenja. Takođe, istakao je da je Plan rasta za Zapadni Balkan pokušaj da se oživi proces pristupanja u regionu.

„Plan rasta nije zamena za proširenje, to je pokušaj da se da novi život procesu proširenja i pristupanja Zapadnog Balkana u EU. Prilika za Zapadni Balkan postoji, ali ona mora biti iskorišćena.”

U nastavku svog obraćanja, ambasador Žiofre je objasnio od kojih ključnih elemenata se sastoji Plan rasta za Zapadni Balkan.

„Plan rasta je podeljen u četiri stuba: integracije Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište, ekonomske integracije, reforme i finansijski element (dodatna finansijska podrška).”

Bugenhout je najavila šta čeka Uniju u toku belgijskog predsedavanja i kako će se nositi sa izazovima koje su nasledili.

„Kao osnivači, želimo funkcionalnu EU i u budućnosti. Trenutno je 150 zakonskih predloga na stolu i čeka trijalog koje će belgijsko predsedavanje sprovesti u toku svog mandata. Dodatno, moramo da ojačamo svoje odbrambene kapacitete koji će istovremeno poboljšati i našu otpornost.”

Ambasadorka Belgije je predstavila i četiri teme koje će obeležiti belgijsko predsedavanje.

„Naše predsedavanje će se ogledati u četiri teme: zaštita građana, jačanje saradnje (reforma unutrašnjeg tržišta), ojačavanje kapaciteta i otpornosti, i priprema EU za zajedničku budućnost.”

Vladimir Ateljević, savetnik ministarke za evropske integracije, objasnio je šta su dalji koraci Srbije kako bi ubrzala svoj put ka EU i na šta bi bilo dobro da se Srbija fokusira što bi započelo dalje razgovore o pristupanju.

„Svako ubrzavanje procesa pristupanja predstavlja uspeh. Bitno je da se ne fokusiramo toliko na novac koji dolazi iz Plana rasta, već da se usredsredimo na reforme, koje imaju veći potencijal od samog novca. Srbija mora da ima rast 5% veći od proseka EU u narednih 20 – 25 godina kako bi mogla da ’stigne’ EU”, rekao je Ateljević.

Mihajlović se osvrnula na Model faznog pristupanja i opipljive koristi koje građani mogu da vide ukoliko se reforme pravilno i pravovremeno implementiraju.

„Imali smo momentum 2019. godine kada smo imali i reformu metodologije pristupanja EU. Sada imamo još kredibilnije podsticaje. CEP je bio aktivan po pitanju debate o Modelu faznog pristupanja koji bi nam omogućio postepenu integraciju u jedinstveno tržište, a postepenu integraciju bismo omogućili napretkom u usklađivanju sa acquis-em”, objasnila je Mihajlović.

U drugoj rundi razgovora, panelisti su dali svoja završna razmatranja i očekivanja od toka kojim će se kretati EU narednih šest meseci.

„Jasno je da 27 država članica čvrsto stoji iza proširenja, sada i u narednih šest meseci je na Belgiji da na tome i radi. Postepena integracija je prvo bila najavljena od strate Saveta EU u zaključcima iz 2022. godine, sada je vreme da se to operacionalizuje”, Bugenhout.

Ateljević je zaključio da je od izuzetne važnosti da Srbija postane deo jedinstvenog tržišta kako bi se povezala sa drugim zemljama regiona koje su članice EU, kao i da Srbija mora da bude već uveliko spremna za proširenje kada iEvropska unija bude spremna.

Na kraju, Mihajlović je zaključila da je perspektiva članstva na horizontu. Mnoštvo političkih aktera, ne samo u Srbiji već i u EU, nisu u potpunosti posvećeni proširenju, zato je 2030. dobra ciljna godina i veoma važan signal čitavom regionu, naglasila je Mihajlović.

Ovaj događaj je deo već tradicionalne prakse koju su CEP i EU info centar započeli pre sedam godina, sa ciljem pokretanja kvalitetne debate o prioritetima EU iz ugla država koje predsedavaju Savetom EU (odlazeće i predstojeće predsedavajuće države), uz osvrt na aktuelne teme u procesu pristupanja Srbije EU. Događaj dva puta godišnje okuplja predstavnike diplomatskog kora, državnih institucija i organizacija civilnog društva i medijski je znatno ispraćen.