Održana konferencija Cirkularne migracije u Srbiji: Povezivanje svetova – izgradnja budućnosti

12. decembar 2023. – Danas je u Beogradu održana konferencija Cirkularne migracije u Srbiji: Povezivanje svetova – izgradnja budućnosti u organizaciji Centra za evropske politike (CEP) i Fondacije za razvoj ekonomske nauke (FREN) u okviru projekta Cirkularne migracije pre depopulacije! Inovativna rešenja za podsticanje cirkularne migracije kao stub povećane konkurentnosti i ekonomskog razvoja.

Konferencija je okupila preko 20 govornika u četiri panela kao i više od 70 predstavnika civilnog društva, akademije, ambasada, samih cirkularnih migranata i predstavnika donosilaca odluka vladinog sektora.

Konferenciju su otvorili ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa Republike Srbije sa dijasporom, Đorđe Milićević, šef operacija II u Delegaciji Evropske unije u Srbiji Martin Klauke, , direktora FREN-a, prof. dr Dejan Molnar i izvršna direktorka CEP-a, Ranka Miljenović.

„Tema cirkularnih migracija je sve aktuelnija u našem društvu. Mnoge opštine u Srbiji se suočavaju sa padom populacije prema podacima poslednjeg popisa, što nam ukazuje da moramo primeniti određene mere kako bismo rešili problem, a negovanje cirkularnih migracija je jedno od rešenja“, rekao je Martin Klauke.

Milićević je istakao kako Srbija mora raditi na tome da se dijaspora „oseća našim sunarodnicima“ i da treba dalje jačati veze izmeđuzemlje matice i dijaspore.

Molnar se osvrnuo na činjenice i podatke koje su FREN i CEP prikupili tokom trajanja projekta i istakao da je kvalitet ljudskog kapitala nešto što predvodi ekonomski rast.

„Trudili smo se da na bazi podataka i činjenica izvedemo relevantne zaključke koji će pomoći donosiocima odluka i skrenuti pažnju javnosti. Srbija je izgubila 850 hiljada stanovnika između dva popisa, a većina ljudi koja je otišla – otišla je iz ruralnih naselja, što ukazuje na neophodnost da se fokusiramo na ovaj problem“

U nastavku uvodnih obraćanja, Miljenović, je istakla važnost razgovora o temi cirkularnih migracija i uključenost svih delova društva u Srbiji.

„Kada smo pre dve godine započeli rad na ovom projektu, bili smo svesni da je ova tema zanemarena, te smo mi u toku projekta o problemu migracija pričali, pre svega, sa građanima svih starosnih grupa i obrazovnih profila, predstavnicima institucijama gradova iz čitave Srbije, predstavnicima OCD, aktivistima i udruženjima, vlastima na centralnom nivou, kolegama iz EU i samim cirkularnim migrantima, kao i sa medijima“, istakla je Miljenović.

U okviru četiri panela razgovaralo se o različitim aspektima teme cirkularnih migracija i uticaju cirkularnih migracija na ekonomske i društvene prilike. Teme koje su obrađivane u okviru panela rasvetlile su kakve koristi zemlje i društva širom Evrope mogu imati od razumevanja i upravljanja cirkularnim migracijama, ukoliko se na pravi način pozabave ovom temom.

Tema prvog panela je bila komparacija praksi u oblasti cirkularnih migracija Srbije i Evrope. Tokom projekta, istraživači su analizirali primer tri zemlje u Evropi i načinom njihove borbe sa problemom migracija: Estoniju, Bugarsku i Irsku.

Kaire Koker, iz Fondacije za integraciju Vlade Estonije, predstavila je primer Estonije kao jedne od najuspešnijih zemalja u privlačenju svoje emigracije.. Predstavila je i neke od značajnih kampanja koje je Estonija sprovodila koje imaju za rezultat da se svake godine oko 7000 građana Estonije vrati u zemlju.

Uroš Živković, programski direktor Tačke povratka, istakao da se Tačka povratka od 2020. godine aktivno bavi merama u borbi protiv depopulacije i da je dobar praktičan primer Carta Serbica – inicijativa da se omogući desetinama ljudi koji ne mogu da imaju dvojno državljanstvo da dobiju pravo na privremeni boravak i rad u Srbiji na osnovu srpskog porekla.

Nakon toga, panelisti su u drugom panelu istraživali prilike na tržištu rada za cirkularne migrante i ispitali načine na koje bi cirkularne migracije mogle da posluže kao instrument za adresiranje neravnoteže na tržištu rada i kako bi, posledično, stimulisali ekonomski rast.

Miloš Turinski, PR menadžer grupacije za zapošljavanje iz Infostuda je opisao trenutno stanje istakavši da Srbija ima deficit radne snage od 2014. godine i da je deficit u porastu, kao i da se najviše traže zanatlije, vozači i građevinski radnici.

„Ne možemo preokrenuti trend odlska, ali možemo raditi na tome da zadržimo što više ljudi“, rekao je Turinski.

Takođe, Aleksandra Lakićević, zamenica vođe globalnog programa “Centri za migracije i razvoj”, u Srbiji je naznačila da GIZ prati dešavanja u zemlj i da je deo pristupa njima zagovaranje zasnovano na podacima još od 2015. godine.

Danijela Bobić Tasić, specijalistkinja za ekonomski razvoj iz UNDP-a u Srbiji, je istakla da je neophodno promenitii narativ od „rađaj više“ ka stvaranju drugačijih uslova za rad za ljude koji su već ovde i aktivno traže posao i na taj način rešiti problem nedostatka radne snage i privlačenja mladih u određene industrije.

„Migracije nisu takve da odlaze samo najpametniji, već svi shodno strukturi stanovništva, ali, se određeni broj ljudi se i vraća – moramo raditi na tome da vidimo zašto se vraćaju i da vidimo kako da ih bude što više“.

Tema trećeg panela bila je istraživanje stanja na terenu: lokalne organizacije civilnog društva koje su transformisane u regionalne centre izvrsnosti (ReCeEx-e) tokom prethodnih godinu dana, govorili su o svojimizazovima, iskustvima u borbi sa emigracijama i podsticanju cirkularnih migracija. Predstavnici ReCeEx-a su podelili izazove koji su karakteristični za njihov region.

Predstavnik ReCeEx-a za centralnu Srbiju, Dragan Roganović iz Asocijacije za razvoj Ibarske doline (IDA) rekao je da je u centralnoj Srbiji rešenje umrežavanje malih zajednica, kao i osnivanje lokalnih akcionih grupa.

Srđan Vlaškalić, izvršni direktor i osnivač Somborskog edukativnog centra, ReCeEx-a za sever, skrenuo je pažnju na činjenicu da je civilni sektor značajan resurs u pogledu cirkularnig migracija i upravljanja cirkularnim migracijama.

„Potrebno je podsticati promociju i razvojne potencijale regiona, kao i decentralizaciju u okviru države i regiona. Izuzetno je važno i investiciono savetovanje i podrška organizacijama, ali i cirkularnim migrantima.“

Na poslednjem panelu konferencije, panelisti, koji su cirkularni migranti, podelili su svoja lična i profesionalna iskustva kako je to biti i raditi kao cirkularni migrant, koje su prednosti, a koje su mane takvog načina života. Na ovom panelu je publika mogla iz prve ruke da čuje i razume stvarni uticaj cirkularnih migracija na pojedince i zajednice.

Una Stupar Jokić, strateška dizajnerka i preduzetnica, je ispričala svoj životni i profesionalni put, kako se dva puta vraćala u Srbiju iz raznih krajeva sveta, Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Švajcarske iz različitih razloga, ali se ta njena odluka na kraju pokazala kao dobra stvar.

„Moja porodica i ja, kao cirkularni migranti smo pustili da nas život vozi, nemamo dugoročni plan“, izjavila je Una.

Miroslav Terzić, reditelj, podelio je iskustvo odlaska iz zemlje i koje su to bile okolnosti koje su njega načinile cirkularnim migrantom.

„Iz Srbije sam otišao da uradim jednu reklamu i od 2012. putujem i radim po Evropi. Selidba naravno, zavisi od okolnosti a ekstremne okolnosti poput ratova u bivšoj Jugoslaviji i Bregzit u VB podstiču brze odluke o migraciji.“

Predavač na nekoliko univerziteta u Evropi i Srbiji, Lazar Džamić, je istakao da često izraz cirkularni migrant ima negativnu konotaciju.

„Izraz cirkularne migracije često ima negativnu konotaciju jer se migracije uglavnom vezuju za negativne migracije. Ja preferiram izraz: cirkularni intelektualni kapital.“

Cirkularni migrant i doktorand na univerzitetu Kembridž, Vukan Marković je kao trenutni cirkularni migrant podelio svoje iskustvo kako održava svoj status i koliko mu u tome pomažu savremene tehnologije, način života i koje su pogodnosti njegovog položaja.

„Moguće je održati položaj cirkularnog migranta, tj. život i rad u inostranstvu i veze sa Srbijom. Danas se iz Beograda brže stiže do Londona nego do Novog Pazara i upravo zbog toga povezanost ljudi i cirkularnih migranata nikad nije bila brža i lakša.“

Konferenciju je zatvorila prof. dr Jelena Žarković iz organizacije FREN koja je zahvalila učesnicima i poželela da se nastavak razgovora o ovoj temi nastavi i ubuduće.