Kad izvršitelj pokuca na vrata: završna konferencija

Sreda, 17. mart 2021. – Danas je u Kragujevcu održana konferencija Kad izvršitelj pokuca na vrata: Diskusija o problemima u oblasti izvršenja u komunalnim predmetima. Konferencija je održana u okviru projekta „Podizanje nivoa razumevanja građana o njihovim pravima i obavezama u izvršnom postupku na lokalnom nivou”, koji sprovodi Centar za evropske politike, uz podršku USAID-ovog Projekta vladavina prava.

Na ovom onlajn događaju predstavljeni su rezultati ovog projekta, njegovih realizovanih aktivnosti, te razvijenih i distribuiranih proizvoda i materijala. Nakon toga, usledila je diskusija u kojoj su učestvovali Nebojša Lazarević, član Pregovaračkog tima Vlade Srbije za vođenje pregovora o pristupanju EU, Dušan Protić, pravni ekspert i programski menadžer za unutrašnje tržište i konkurentnost u Centru za evropske politike, Snežana Ćirković, direktorka JSP Kragujevac, Smiljana Zubanović, javna izvršiteljka, Kragujevac, Zoran Nikolić, menadžer savetovališta, Organizacija potrošača Kragujevca, Novica Lišanin, član Gradskog veća za resor urbanizma, građevinarstva i stambeno-komunalnih delatnosti, Kraljevo, Filip Stanković, javni izvršitelj, Pančevo. Zbog aktuelne COVID situacije i mera zaštite, događaj je bio organizovan u hibridnom formatu, te je samo deo govornika bio fizički prisutan, dok su se ostali govornici i učesnici uključivali onlajn.

Snimak možete pogledati ovde:

Ćirković je rekla kako poverioci imaju mnogo efikasniji sistem naplate kroz izvršni postupak, ali da je veliki problem taj što korisnici usluga ne poznaju zakonsku regulativu. Građani nekad manipulišu zastarevanjem i dovode sebe u potencijalni problem prilikom prodaje nepokretnosti, jer će ta nepokretnost biti opterećena dugovanjima, rekla je Čirković. Građani, kaže ona, ne znaju da se prigovor zastarelosti se ne prinosi kroz reklamaciju, već kroz sudski postupak, i to je česta greška koju građani prave; „Zato je ovaj projekat od velikog značaja – doveo je do promena u razumevanju prava i obaveza građana,“ rekla je Ćirković. Ona je napomenula i da se komunalna preduzeća trude da imaju razumevanja prema građanima koji nisu redovne platiše. U saradnji sa lokalnom samoupravom, rekla je ona na događaju, sprovedena su dva reprograma za građane koji ne ispunjavaju obaveze. „Kroz to su mogli da izmiruju obaveze na 10 godina, budu oslobođeni kamate, itd“, rekla je ona. Ćirković je, međutim, rekla i da treba uticati na lokalne samouprave da izrade socijalne karte za određene kategorije građana koji nisu u dobroj materijalnoj poziciji, jer „često ne obraćamo pažnju na te sugrađane“. Ćirković je rekla i da su većina građana u Kragujevcu redovne platiše – više od 90% redovno izmiruje svoje račune.

Lišanin je takođe rekao da je ovaj projekat „doprineo da se dopre do građana, da se priča o problemu, što vodi do pojavljivanja rešenja“. Lišanin je takođe rekao da su „materijali koji su proizvedeni u okviru projekta doprineli da se građanima približi ova tema, a da će ovaj proces doprineti i preduzećima i potrošačima i upravi“.

Lazarević je napomenuo da je Zakon o komunalnim uslugama zastareo, nedorečen i neusklađen sa potrošačkim pravom EU. „U budućnosti sledi izrada novog Zakona, u saradnji sa Ministarstvom građevine, saobraćaja i infrastrukture“, kao ministarstvom nadležnom za ovu oblast. Lazarević je rekao da je dosta oblasti uređeno lokalnim odlukama o pružanju komunalnih delatnosti, da se te odluke razlikuju od grada do grada i da je neophodno uskladiti. On je rekao i kako je „vreme za nove paradigme u oblasti zaštite potrošača“, i kao jednu od mogućnosti naveo formiranje nezavisnog organa ombudsmanskog tipa – Zaštitnik potrošača. Lazarević je napomenuo i da je neophodno jačati organizacije za zaštitu potrošača.

„Savetovališta za potrošače su tu da ne bi došlo do procesa izvršenja – da sprečimo da izvršitelj pokuca na vrata,“ rekao je Nikolić. Nikolić se složio da Srbija ima mali broj regionalnih savetovališta (devet). „Nije dobro to što su naši ljudi uglavnom pasivni – ne bave se dovoljno svojim pravima. Komunalne usluge su uokvirene potrošačkim odnosom – postoje procedure reklamacije ukoliko potrošači nisu zadovoljni,“ kaže Nikolić. Nikolić se složio da je osnivanje institucije Zaštitnika potrošača dobra ideja, ali napomenuo da to ne sme da bude u nadležnosti samo jednog ministarstva. „Takođe, potrebno je bolje definisati takozvani ‘ugroženi potrošači’ – Zakon ih prepoznaje, ali oni nisu dovoljno prepoznati. Postoje stanovnici koji dobijaju besplatne kilovate za struju, na primer, ali ovo je još uvek daleko od uređenog. Ovo je trenutno u nadležnosti lokalne samouprave,“ kaže Nikolić.

Izvršitelji su u medijima negativno prikazani i građani imaju otpor prema njima, do koga dolazi usled neinformisanosti, nepoznavanja prava, nečitanja rešenja o izvršenju, smatra Zubanović. „Nije nikakva uvreda dobiti rešenje u izvršenju,“ rekla je ona i dodala da „građani moraju biti savesni u izvršavanju obaveza“. Ona se osvrnula i na ponašanje pojedinih javnih institucija i istakla da „komunalna preduzeća moraju znati – izvršitelji ne rade za njih“. Takođe, napomenula je Zubanović, to što neko nije zadovoljan uslugom, ne znači da može da je ne plati. „Zakon o izvršenju ne podrazumeva kvalitet usluge kao razlog za prigovor, već se to radi u parnici,“ upozorila je Zubanović. Ona je rekla i da je građanima ponuđena mogućnost dobrovoljnog namirenja, ali da je taj postupak moguć samo pre početka procesa izvršenja. „Imamo i skorije uvedenu ‘medijaciju’ – odnosno, da izvršitelj može biti posrednik između poverioca i dužnika. Izvršitelj tada objašnjava dužniku kako da plati dug“. Zubanović upozorava da izvršitelj ne ulazi u verodostojnost isprave poverioca.

Stanković je rekao da je „posao izvršitelja jako nezahvalan i kompleksan“, ali da su „komunalni postupci najjednostavniji i prave manje problema u odnosu na druge postupke“. On smatra da je to tako jer je u postupku najvažnija uloga poverioca, a javno komunalna preduzeća su uglavnom potkovana i očevinja su realna, pa nije teško naplatiti potraživanje.“

Sonja Prostran, liderka komponente u okviru USAID Projekta vladavine prava, kaže kako je princip dobrovoljnog namirenja donet pre dve godine. Prema ovom principu, poverioci mogu biti pokretači ovog postupka, a izvršitelji su posrednici. Međutim, zamerka izvršitelja je da ova oblast nije detaljno regulisana.

Fotografije: Branko Birač @vrlodobro