Sedište: Svetog Nauma 7, 11000
Adresa kancelarije: Đorđa Vajferta 13, 11000
Telefon: +381 11 4529 323
![](https://cep.org.rs/wp-content/uploads/2023/11/birmingham-museums-trust-rlj8fwCjsp8-unsplash-300x289.jpg)
Dvadesetog jula ove godine, doajen evropskih integracija Žak Delor slavi svoj 95. rođendan. Dragi Žak Delor, svi smo ponosni na legat koji ste ostavili Evropi. Srećan rođendan i pozdrav iz Srbije!
U vreme neizvesnosti unutar Evropske unije (EU), njenog nedovršenog proširenja, zbunjenosti među državama Zapadnog Balkana, možda je vreme da se setimo čoveka koji je, u nimalo lakšim okolnostima, uspeo da ostavi neizbrisiv pečat u političkoj istoriji Evrope. Dovršavanjem jedinstvenog tržišta i formalnim uspostavljanjem EU i Evropske monetarne unije (EMU), zaslužio je duboko poštovanje svih nas koji se bavimo evropskim integracijama, bez obzira na to da li živimo u državama članicama EU ili u zemljama koje su još u čekaonici kao kandidati.
Delor je imenovan za predsednika Evropske komisije 1985. i tu funkciju je obavljao u tri mandata, sve do 1995. godine.[1]Naša Evropa, Institut Žak Delor. Full Biography of Jacques Delors. Dostupno na: http://institutdelors.eu/wp-content/uploads/2018/01/full-biography-jd.pdf I danas se smatra predsednikom i liderom koji je doneo neke od najinovativnijih promena u ovu instituciju, a time i u Evropsku uniju.[2]Ross, G. i J. Jenson (2017). “Reconsidering Jacques Delors’ leadership of the European Union.” Journal of European Integration 39(2). Str. 13-127. DOI: 10.1080/07036337.2016.1277718 Njegov jedinstveni stil liderstva i sposobnost da ujedini različite države članice i suprotstavljene strane oko zajedničkog cilja izdvajaju ga od većine njegovih prethodnika i naslednika. Svakako, stvaranje jedinstvenog tržišta i formiranje EMU, kao i formalno osnivanje EU, spadaju u najznačajnija postignuća njegovog mandata. A sve što je prethodilo i doprinelo ovim ishodima pokazuje kakav je izvanredan vođa Delor bio.
Mnogi smatraju da je Delor otelotvorenje „koncepta dualnog liderstva“,[3]Ibid. tj. lider jedne nadnacionalne institucije koji je istovremeno sposoban da deluje u međuvladinom prostoru. Takva strategija se prvi put pokazala uspešnom 1985. godine kada je predstavljen program za jedinstveno tržište. Nakon što je Komisija objavila „Belu knjigu o kompletiranju unutrašnjeg tržišta“, došao je red na države članice da pregovaraju o pitanju jedinstvenog tržišta. Kao i u većini slučajeva međuvladinog donošenja odluka, očekivalo se da problemi kolektivnog odlučivanja mogu zaustaviti proces i onemogućiti konsenzus. Međutim, s obzirom na reputaciju koju je Delor gradio u prošlosti kao francuski ministar ekonomije i finansija, čiji su ekonomski potezi obezbedili sredstva za prevazilaženje „evroskleroze“, tj. perioda stagnacije evropskih integracija između 1960-ih i 1980-ih godina,[4]Awesti, A. (2009). “The Myth of Eurosclerosis: European Integration in the 1970s.” L’Europe en Formation no 353-354. Str. 39-53. ISSN 0014-2808 uspeo je da pridobije podršku Francuske i Nemačke za svoje inicijative u vezi s jedinstvenim tržištem, a preko njih i podršku ostalih država članica.[5]Ross, G. i J. Jenson (2017). “Reconsidering Jacques Delors’ leadership of the European Union.” Journal of European Integration 39(2). Str. 13-127. DOI: 10.1080/07036337.2016.1277718 Ipak, poverenje evropskih lidera nije stekao isključivo svojim ekonomskim potezima, već i svojom ideologijom i stavovima. Delor je bio socijalni katolik koji je tokom 1970-ih pomagao francuskom predsedniku Miteranu u reorganizaciji levice. Zahvaljujući sposobnosti da premosti jaz između suprotstavljenih frakcija Socijalističke partije stekao je poštovanje tadašnjeg predsednika.[6]Ibid. Štaviše, kao socijalni katolik, Delor je uspeo da nađe zajednički jezik i sa nemačkim kancelarima, hrišćanskim demokratama, i na taj način učvrsti francusko-nemačko partnerstvo.[7]Ibid.
Pored Delorovog povoljnog položaja u međunarodnoj zajednici, za ispunjenje njegovih ambicija zaslužan je i njegov dvojaki pristup rukovođenju: preduzetnički i intelektualni.[8]Ibid. Delorovo preduzetničko vođstvo podrazumeva njegovu sposobnost da, zahvaljujući svojim pregovaračkim veštinama, definiše probleme i da se prilagodi okolnostima koje se neprestano menjaju, sve u cilju postizanja željenog cilja.[9]Young, O. (1991) u Van Assche, T. (2005). “The Impact of Entrepreneurial Leadership on EU High Politics: A Case Study of Jacques Delors and the Creation of EMU.” Leadership 1(3). Str: … Continue reading S druge strane, intelektualni pristup se ogleda u načinu na koji je približavao određena pitanja ostalim učesnicima u pregovorima i pomagao im da prevaziđu zastarele pristupe istim.[10]Ross, G. i J. Jenson (2017). “Reconsidering Jacques Delors’ leadership of the European Union.” Journal of European Integration 39(2). Str. 13-127. DOI: 10.1080/07036337.2016.1277718 Pre objavljivanja „Bele knjige“, Delor je već obišao evropske prestonice, polako pripremajući državne lidere za ono što sledi i šireći ideje jedinstvenog tržišta i EMU.[11]Ibid. Na taj način je uspeo da neutralizuje opoziciju pre samog početka pregovora. Tokom pregovora, Komisija je pomogla uključenim stranama da pronađu kompromis, tako što im je pokazala da je realizacija ideje o unutrašnjem tržištu u svačijem interesu.[12]Ibid.
Naravno, Delor to nije mogao sâm da postigne, već je imao podršku svog kabineta, čiji su članovi svoje strategije kasnije opisali koristeći metafore bicikla i ruske babuške.[13]Ibid. Prva strategija podrazumeva da kada jednom započne put (ka daljoj integraciji), bicikl se mora kretati u punoj brzini kako ne bi pao. Ukoliko bi pao, njegovo podizanje i ponovno pokretanje bilo bi izuzetno teško.[14]Ibid. Druga strategija nalaže da svaki korak procesa integracije treba da sadrži začetak sledećeg, kako bi se unapred osigurala podrška i ojačao položaj Komisije u odnosu na ostale pregovarače.[15]Ibid. Ove metode su se prvi put pokazale uspešnima kada je 1986. potpisan Jedinstveni evropski akt. Uspeh se nastavio i tokom rasprava Evropskog saveta, što je konačno rezultiralo uspostavljanjem jedinstvenog tržišta 1993. godine.
Pored jedinstvenog tržišta, Delor i njegov kabinet uspeli su da ožive ideju i entuzijazam povodom monetarne unije, što je u velikoj meri doprinelo uspostavljanju EMU.[16]Van Assche, T. (2005). “The Impact of Entrepreneurial Leadership on EU High Politics: A Case Study of Jacques Delors and the Creation of EMU.” Leadership 1(3). Str. 279-298. DOI: … Continue reading Iako su različiti faktori uticali na to, najznačajniju ulogu je odigrao sam Delor kao i njegov ‘preduzetnički’ pristup. Prvo je postavio EMU na spisak prioriteta Komisije, čime je svoj glas za osnivanje monetarne unije dodatno ojačao, obraćajući se zainteresovanim stranama kroz jednu nadnacionalnu instituciju.[17]Ibid. Komisija je postala jedan od najvećih zagovornika EMU i promovisala je ovaj projekat kao neophodnu dopunu jedinstvenog tržišta. Delor je potom, 1988. godine, uz pomoć kancelara Kola i predsednika Miterana, postavljen za predsednika Odbora za proučavanje ekonomske i monetarne unije, poznatijeg kao Delorov odbor.[18]Evropska centralna banka (2020). The Delors Committee (1988-1989). Dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/ecb/access_to_documents/archives/delors/html/index.en.html Unutar ove grupe, koju su činili stručnjaci i guverneri centralnih banaka zemalja članica EU, naišao je na snažno protivljenje svojim idejama, ali je na kraju, zahvaljujući gorepomenutim metodama, uspeo da formira čvrsto partnerstvo sa članovima Odbora i preoblikuje njihove stavove u vezi s EMU. Međusobno uvažavanje se posebno pokazalo kada su 1989. godine guverneri jednoglasno usvojili „Delorov izveštaj“, ključni dokument koji je predočio pristup stvaranju EMU.[19]Van Assche, T. (2005). “The Impact of Entrepreneurial Leadership on EU High Politics: A Case Study of Jacques Delors and the Creation of EMU.” Leadership 1(3). Str. 279-298. DOI: … Continue reading Međuvladine konferencije, na kojima se detaljno raspravljalo o izveštaju, održane su 1990. godine. Delovi „Delorovog izveštaja“ su izmenjeni i dopunjeni, s obzirom da su neke od zemalja članica, uključujući Veliku Britaniju i Nemačku, izrazile zabrinutost zbog potencijalnog gubitka suvereniteta.[20]Ibid. Delor je i ovoga puta morao da iskoristi svoje pregovaračke veštine i pristup evropskoj političkoj eliti kako bi njegov izveštaj zadržao ulogu nacrta i osnove za EMU, koja je konačno uspostavljena u Mastrihtu 1992. godine.[21]Ibid.
S obzirom na svoja dostignuća, Delor i danas važi za jednog od najuticajnijih predsednika Evropske komisije. Njegov inovativni i strateški način razmišljanja i vođstva omogućili su mu da prevaziđe inače ograničeni položaj Komisije u institucionalnom sistemu EU.[22]Ross, G. i J. Jenson (2017). “Reconsidering Jacques Delors’ leadership of the European Union.” Journal of European Integration 39(2). Str. 13-127. DOI: 10.1080/07036337.2016.1277718 Njegov bicikl se konstantno kretao, donoseći neke od najznačajnijih događaja u procesu evropskih integracija. To se, međutim, ne može reći za mnoge druge predsednike Komisije, bilo da je reč o njegovim prethodnicima ili naslednicima. Nakon njegovog mandata, mnoge države članice su se plašile imenovanja „novog Delora“ koji bi ih konstantno pobeđivao u pregovaračkoj igri,[23]Ibid. ali je možda upravo to trenutno potrebno EU. Vođa koji je sposoban da premosti podele unutar Unije i ponovo pokrene bicikl integracije.
U današnje doba, sa razvojem Bregzita, migrantske krize, porastom nacionalizma i populizma širom Evrope i, naravno, izbijanjem pandemije koronavirusa i svim posledicama koje ona nosi, ne smemo zaboraviti da prosečan posmatrač 1980-ih godina isto tako nije gajio optimizam da će evropske integracije uspeti. Ponekad je jedino potrebna prava osoba, u pravo vreme, na pravom mestu.
Dragi Žak Delor, svi smo ponosni na legat koji ste ostavili Evropi. Srećan rođendan i pozdrav iz Srbije!
Autor je član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU i suosnivač Centra za evropske politike.
Fotografija: Paul Grover / The Telegraph
Reference[+]
↑1 | Naša Evropa, Institut Žak Delor. Full Biography of Jacques Delors. Dostupno na: http://institutdelors.eu/wp-content/uploads/2018/01/full-biography-jd.pdf |
---|---|
↑2, ↑5, ↑22 | Ross, G. i J. Jenson (2017). “Reconsidering Jacques Delors’ leadership of the European Union.” Journal of European Integration 39(2). Str. 13-127. DOI: 10.1080/07036337.2016.1277718 |
↑3, ↑6, ↑7, ↑8, ↑11, ↑12, ↑13, ↑14, ↑15, ↑17, ↑20, ↑21, ↑23 | Ibid. |
↑4 | Awesti, A. (2009). “The Myth of Eurosclerosis: European Integration in the 1970s.” L’Europe en Formation no 353-354. Str. 39-53. ISSN 0014-2808 |
↑9 | Young, O. (1991) u Van Assche, T. (2005). “The Impact of Entrepreneurial Leadership on EU High Politics: A Case Study of Jacques Delors and the Creation of EMU.” Leadership 1(3). Str: 279-298. DOI: 10.1177/1742715005054438 |
↑10 | Ross, G. i J. Jenson (2017). “Reconsidering Jacques Delors’ leadership of the European Union.” Journal of European Integration 39(2). Str. 13-127. DOI: 10.1080/07036337.2016.1277718 |
↑16, ↑19 | Van Assche, T. (2005). “The Impact of Entrepreneurial Leadership on EU High Politics: A Case Study of Jacques Delors and the Creation of EMU.” Leadership 1(3). Str. 279-298. DOI: 10.1177/1742715005054438 |
↑18 | Evropska centralna banka (2020). The Delors Committee (1988-1989). Dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/ecb/access_to_documents/archives/delors/html/index.en.html |
Šta je „zaglavljena država”? Slučaj Srbije
ChatGPT u akciji: Srbija kao test primer