Italijansko predsedavanje Savetu Evropske unije

Od 1. januara 2015. Letonija će prvi put otkako je deo EU imati ulogu predsedavajuće države u narednih šest meseci, nasledivši Italiju na tom mestu. Predsedavanje EU predstavlja veliki organizaciono-logistički poduhvat za jednu državu, koji zahteva veoma temeljnu pripremu i strateško promišljanje o oblastimana koje bi ta država želela da stavi fokus u svojih šest meseci.

Predsedavanje Savetu EU:

Savet je evropska institucija (institucija EU) koja se sastaje u 10 različitih formacija u zavisnosti od predmeta rasprave. Dakle, ministri za životnu sredinu sastaju se u Savetu za životnu sredinu, ministri za ekonomske i finansijske poslove u Savetu za ekonomska i finansijska pitanja i tako i za sve ostale sektore. Predsedavanje Savetu Evropske unije rotira se između država članica svakih šest meseci, prema unapred određenom rasporedu. Prvi semestar počinje 1. januara, a završava se krajem juna, a drugi semestar počinje 1. jula, a završava se 31. decembra.

Tokom narednog šestomesečnog mandata, Italija će biti zadužena za pripremu, koordinaciju i predsedavanje radom Saveta; u pregovorima sa državama članicama, ona će delovati kao dobronamerni posrednik u cilju promocije zakonodavnih odluka i političkih inicijativa.

Predsedavanje ima dva glavna zadatka:

a) planiranje i predsedavanje sednicama Saveta i više od 150 različitih radnih grupa i pripremama za iste. Predsedništvo je zaduženo za dnevni red Saveta i za predsedavanje nizom sastanaka: dva sastanka Evropskog saveta, sastancima Saveta ministara (sa izuzetkom Saveta za spoljne poslove), sastancima pripremnih organa, nekolicinom neformalnih ministarskih sastanaka, samitima i drugim sastancima između EU i trećih zemalja, kao i mnogim drugim specifičnim događajima vezanim za sektorske politike;

b) predstavlja Savet u odnosima sa drugim institucijama EU, posebno sa Komisijom i Evropskim parlamentom. Zadatak predsedavajuće države je da pokuša da postigne dogovor o zakonodavnim aktima putem konsultacija između institucija, neformalnih sastanaka, pregovaračkih sastanaka i u krajnjem slučaju putem Komiteta za usaglašavanje.

U januaru i julu svake godine, predsedavajuća država članica predstavlja svoj šestomesečni program u Evropskom parlamentu. U junu i decembru, kada šestomesečno predsedavanje istekne, šef države ili vlade te države predstavlja izveštaj o rezultatima rada i podnosi Evropskom parlamentu izveštaj o poslednjem sastanku Evropskog saveta.

Italijansko predsedavanje postavilo je sledeće prioritete:

a) Evropa za zapošljavanje i privredni rast

Italijansko predsedavanje će nastojati da postavi rast i zapošljavanje u centar evropske politike i da definiše ekonomski okvir koji će da podstiče strukturne reforme država članica. Održiva ekonomija, „industrijski preporod“, sa posebnim akcentom na mala i srednja preduzeća, kao i energetske i klimatske politike za 2030. godinu će biti u središtu inicijativa rasta. Italijansko predsedavanje će raditi na jačanju evropske Ekonomske i monetarne unije (EMU) i smanjivanju socijalnih nejednakosti u evropskim društvima, na finansiranju rasta i programima za podršku investicijama u sektorima koji su ključni za budućnost, kao što su zaštita životne sredine, infrastruktura i digitalne usluge.

b) Evropa koja je bliža građanima: prostor za demokratiju, prava i slobode

Italijansko predsedavanje će promovisati aktivniju ulogu Evropske unije u oblastima u kojima evropska inicijativa ima veliki doprinos, kao što su zaštita ljudskih prava, migracije i politike azila. U tom kontekstu, Italijansko predsedavanje namerava da radi na razvijanju istinske solidarnosti na evropskom nivou i promovisanju evropske migracione politike.

c) Novi podsticaj za spoljnu politiku Evropske unije

Italija će se zalagati da spoljne akcije EU budu verodostojne, dosledne i podržane neophodnim instrumentima za rešavanje globalnih i regionalnih izazova. Mediteran je vitalni prostor za Evropu. Problemi vezani za migraciju primoravaju Evropu da hitno usvoji instrumente i zajedničke politike za borbu protiv ovog važnog fenomena našeg vremena. U pogledu na zemlje susede, proširenje je i dalje strateški prioritet za Italijansko predsedavanje. Italija ohrabruje pristupne pregovore sa zemljama Zapadnog Balkana i radi na tome da osigura i novi podsticaj u pregovorima sa Turskom. Uopšteno, predsedavanje Italije će podržati bilateralne pregovore trgovine i investicija sa strateškim partnerima i ekonomijama u razvoju, kao što su one azijske, koje će biti u fokusu samita ASEM od 16-17. oktobra.

Nakon italijanskog predsedavanja od jula do decembra 2014. godine, Letonija će preuzeti za period od januara do juna 2015, a zatim Luksemburg.

Za više informacija o Italijanskom semestru posetite zvaničnu stranicu.