Konferencija i predstavljanje studije – Unapređenim kreiranjem politika ka uspešnijim pregovorima o pristupanju EU

Efikasna državna uprava nastaje usled kontinuiranog procesa reforme državne uprave koji se ne završava, rekao je Nikola Selaković, ministar pravde i državne uprave Republike Srbije, otvarajući konferenciju i predstavljanje studije Centra za evropske politike „Unapređenim kreiranjem politika ka uspešnijim pregovorima o pristupanju EU“, održanim u petak 22. novembra u hotelu Zira u Beogradu.

Ministar Selaković je, takođe, naglasio važnost procesa koordinacije javnih politika u formulisanju nacionalnih pozicija u toku procesa pregovora o pristupanju. Naime, kontinuirano poboljšavanje administrativnih kapaciteta javne uprave je sine qua non u procesu evropskih integracija s obzirom da je javna uprava ta koja ne samo da mora da uvede pravnu tekovinu EU, već i da je sprovede, rekao je ministar. Istakao da javne politike Vlade moraju posedovati tri najvažnije kvalifikacije – koherentnost, otvorenost, koja podrazumeva transparentnost i inkluzivnost tokom procesa donošenja javnih politika, i uravnoteženost.

Toni Verhajen, šef kancelarije Svetske banke u Srbiji, je dodao da unapređivanje sistema za kreiranje i koordinaciju politika ne povećava samo verovatnoću uspeha tokom pregovora o pristupanju Srbije EU, već će i nakon prijema u članstvo u EU odrediti Srbiju kao uspešnu državu članicu. Stoga je istakao neophodnost analize komparativne prakse država iz regiona i novih država članica, da bi se izvukle pouke i učilo na greškama. Ocenio je da Srbija je u prošlosti davala sve od sebe da ugodi EU, dok je zanemarivala svoj nacionalni interes što ima negativne posledice koje se mogu sagledati u oblasti poljoprivredne politike i zajedničkog tržišta. U tom smislu je inkluzivno, i na činjenicama zasnovano kreiranje politika kao i njihova koordinacija od krucijalnog značaja kako bi se odbranili nacionalni interesi u Briselu i kako bi se uticalo na politike EU. Andrej Horvat, vođa projekta „Podrška procesu evropskih integracija u Srbiji“ predstavio je ovaj projekat GIZ-a, u smislu podrške koju pruža Kancelariji za evropske integracije kao glavnom partneru, i dostignuća u vezi sa uspostavljanjem neophodnih struktura za vođenje pregovora o pristupanju, ojačavanjem institucija i procedura u pripremi za proces pristupanja.

Nebojša Lazarević, direktor Centra za evropske politike, predstavio je ukratko nalaze istraživanja u okviru Studije „Kreiranje politike i pregovori o pristupanju EU: Kako do rezultata za Srbiju“ kao i preliminarne zaključke i preporuke. On je istakao značaj administrativnih kapaciteta i sistema za kreiranje i koordinaciju politika država tokom pregovora o pristupanju i nakon prijema u članstvo. U tom smislu, dat je i kratak pregled dobrih praksi iz analiziranih država studija slučaja Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Poljske i Letonije.

Na prvoj panel diskusiji učesnici su iz svoje perspektive odgovorili na temu Izazova u kreiranju politika i koordinacionim mehanizmima u Srbiji i prilike za reformu. Toni Verhajen se još jednom osvrnuo na upravljanje procesima javne politike tj. povezanost evropskih integracija i reforme javne uprave. Kako je efektivnost implementacije pravne tekovine EU postala kamen temeljac daljeg proširenja, više pažnje je usmereno ka administrativnim kapacitetima država kandidata. U skladu sa istraživanjem CEP-a, gospodin Verhajen je istakao važnost strateškog postavljanja prioriteta jer se na taj način gradi doslednost i koherentnost, a samim tim  raste poverenje u državu i njena reputacija. Kori Udovički iz Centra za visoke ekonomske studije, složila se sa gospodinom Verhajenom i istakla da proces prioritizacije politika zavisi od političke volje, analitičkih kapaciteta institucija, a samim tim i pojedinaca, i od postojanja sistema i mehanizama da se do toga dođe. Ocenila je da se politička volja budi zahvaljujući eksternim faktorima od kojih je svakako najznačajniji EU. Naravno, kako politička volja nije dovoljna, Udovički je procenila da analitički kapaciteti postoje, ali neophodno ih je „povući“ ka državnim institucijama. Prof. dr. Dobrosav Milovanović, se složio da su analitički kapaciteti rasprostranjeni ali problem leži u njihovoj organizaciji. Stoga je on istakao važnost učešća zainteresovanih strana i civilnog društva u  ranim fazama procesa kreiranja politika kao i zakonodavnog procesa jer je na taj način obezbeđena susvojina nad politikom ili propisom kao i razumevanje kako se odredbe na učesnike odražavaju i kako ih implementirati. Tibor Drašković, vođa projekta finansiranog od EU „Reforma koordinacije politika i centra vlade,“ i bivši ministar finansija i bivši ministar pravde Mađarske, je istakao da se eksternim učešćem ne mogu rešiti problemi Srbije već je to posao Vlade, s obzirom da je izmena kulture i načina operacionalizacije od vrha vlasti preko cele administracije politički osetljivo pitanje koje zahteva visoku političku svest, otvorenost i hrabre političke odluke. Ipak, gospodin Drašković je ocenio da je politička situacija u državi povoljnija te da je povećano razumevanje potrebe za reformom.

Na drugom panelu pod nazivom Značaj kvalitetnog kreiranja politika i koordinacije za pregovore o pristupanju i članstvo u EU i pouke prethodnog proširenja su data i komparativna iskustva Poljske i Letonije u procesu pristupanja  EU. Na samom početku, Ljubica Vasić, pomoćnica ministra spoljnih poslova, složila se da je za izgradnju jedne koherentne politike u toku procesa pregovora o pristupanju neophodno izgraditi čvrst sistem kreiranja politika.  Takođe je istakla ulogu Ministarstva spoljnih poslova u praćenju i analiziranju procesa pristupanja EU kao i u usmeravanju ove saradnje. Srđan Majstorović, zamenik direktora Kancelarije za evropske integracije, izjavio je da se sa prijemom u članstvo u EU moraju uložiti napori kako bi se osigurala pozicija i ugled jedne države članice kroz aktivno učešće u kreiranju politika EU. Stoga je nužno da se izgrade prikladni kapaciteti i unaprede sistemi kreiranja i koordinacije politika prvo na nacionalnom nivou. Uz to, istakao je važnost reforme javnog sektora, depolitizacije i profesionalizacije javne uprave, transparentne procedure zapošljavanja u javnom sektoru kako bi se sprečila korupcija i povećao kvalitet javnih usluga. Potom je Marek Tabor, direktor Departmana za evropske poslove u okviru Ministarstva spoljnih poslova Poljske, predstavio iskustvo Poljske u pogledu unapređivanja sistema koordinacije javnih politika u pretpristupnom periodu. Takođe, istakao je važnost izgradnje jakih administrativnih kapaciteta za evropske poslove kao i izgradnje neformalne mreže eksperata. Martinš Krivinš, bivši državni sekretar i šef Međusektorskog koordinacionog centra premijera  Letonije, dao je pregled devetogodišnjeg puta ove države u procesu pristupanja EU. Povučena je korisna paralela između legalističkih pristupa državne uprave Srbije i Letonije, gde je potrebno pridati veću važnost procesu formulisanja rešenja za probleme, a ne samo posezati za regulatornim opcijama. Kao ključni element uspeha je istakao blisku povezanost reforme javne uprave i procesa pristupanja i s tim u vezi, uvođenja sistema za planiranje politika.

Preliminarni nalazi i zaključci studije Centra za evropske politike biće dopunjeni ili izmenjeni u skladu sa doprinosima sa konferencije. Želimo da se zahvalimo svim panelistima i učesnicima na prisustvu. Finalna verzija studije se očekuje sredinom decembra.

Finalnu verziju agende požete preuzeti ovde.

Prezentaciju Centra za evropske politike možete pogledati ovde, a Siže politike ovde.

Prezentaciju Toni Verhajena možete pogledati ovde.

Prezentaciju Mareka Tabora možete pogledati ovde.

Prezentaciju Martinša Krivenša možete pogledati ovde.