Borba protiv zagađenog vazduha u Srbiji je deo EU integracija

Beograd, 27. februar 2020. – Pred nama je dug put ka životnoj sredini koja je u skladu sa standardima koji postoje u Evropskoj uniji, i potrebno je da donosioci odluka dosta ozbiljnije pristupe rešavanju ovog problema, rečeno je danas na panel diskusiji koju je Delegacija Evropske unije u Srbiji organizovala u saradnji sa Centrom za evropske politike. Na panel diskusiji su predstavnici Delegacije EU naglasili da će Evropska unija nastaviti da podržava Srbiju na ovom putu.

Okupljenima u EU info centru u Beogradu su se obratili Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine i Ingve Engstrom, šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Srbiji.

Pitanja u vezi sa finansiranjem zaštite životne sredine u kontekstu povećanja kvaliteta vazduha, prava i obaveze Srbije kao člana Energetske zajednice, kao i očekivanja od otvaranja Poglavlja 27 u pregovorima o pristupanju sa EU koje se tiče životne sredine diskutovali su Antoan Avinjon iz Delegacije Evropske unije u Srbiji, Dušica Radojičić iz Ministarstva zaštite životne sredine, prof. dr. Anđelka Mihajlov, ambasadorka održivog razvoja i zaštite životne sredine, Srđan Kukolj, savetnik za zdravlje i energetiku za regiju Zapadnog Balkana u Alijansi za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), Zoran Sretić, saradnik Centra za evropske politike i Dejan Maksimović, istraživač u Ekološkom centru Stanište.

„Problem sa vazduhom je problem koji možemo da vidimo, pomirišemo, svuda je oko nas, utiče na sve i blisko je povezano i sa pitanjem klimatskih promena,“ naznačio je Engstrom. On je rekao da EU ulaže velika sredstva u zaštitu životne sredine, kao i da je sad na redu implementacija Zelenog sporazuma (Green Deal). On je rekao da su i rešenja koja trenutno pomažu rešavanju, poput boljeg informisanja građana, besplatnog javnog prevoza, itd, dobra, ali da se mora raditi i na strateškim i dugotrajnijim rešenjima, odnosno, rešavati i posledice, ne samo problem. Radović je podsetio na to koliko EU ulaže u Srbiji kada je u pitanju borba za bolju životnu sredinu. Radović je rekao da koncentracija zagađenih materija nije veća nego u prethodnim godinama, ali da su građani su informisaniji, što je posledica evropskih integracija. „Takođe, i postojeći monitoring životne sredine je došao kroz IPA projekat“, rekao je Radović.

Diskusiju, koja je bila otvorena za građane i medije, moderirala je novinarka Radio televizije Vojvodine, Ljubica Gojgić. O posvećenosti Evropske unije zaštiti životne sredine i borbi protiv klimatskih promena, dve oblasti koje su veoma povezane, govorio je Avinjon.

„Ustav Srbije predviđa pravo na zaštitu, i to mora da podrazumeva i pravo na zdravu životnu sredinu,“ istakao je Avinjon.

Dušica Radojičić je istakla kako se Nacionalni plan za emisiju štetnih gasova primenjuje od 2018. godine i da je Srbija trenutno u procesu pripreme odgovora Energetskoj zajednici. Profesorka Anđelka Mihajlov je skrenula pažnju na to da se Srbija ugovorno obavezala prema EU još pre 15 godina da će uraditi određene stvari u oblasti zaštite životne sredine, i da je na to obavezna, nevezano za to kada će pristupiti i u kojoj je fazi pregovarački proces.

„Zeleni dogovor u EU treba da nam bude vetar u leđa da životna sredina postane jedan od prioriteta kod nas,“ istakla je Anđelka Mihajlov.

Saradnik Centra za evropske politike, Zoran Sretić, pitao je zašto se ne primenjuje Zakon o zaštiti vazduha je na snazi od 2009. „Stalno se priča o individualnim ložištima, a taj zakon i ne predviđa sankcije za to“, rekao je on. On je dodao da su sve napomene u vezi sa tim koliko košta ulaganje u životnu sredinu pogrešne, jer je investicija u to zapravo investicija u privrednir rast. Kukolj je istakao kako se, kada je u pitanju zagađenje vazduha, Zapadni Balkan može posmatrati kao celina, jer postoji „udruženo zagađivanje vazduha, koje onda delimo i evropskim zemljama, a one ulažu velika sredstva da to smanje“, rekao je on.

Ekološki centar Stanište više od pet godina istražuje probleme u finansiranju zaštite životne sredine, i njihov istraživač, Dejan Maksimović, podelio je najvažnije nalaze njihovog istraživanja.

„U političkim kampanjama prethodne četiri godine nije bilo nijedne ekološke poruke. To je tema koja uvek bila u zapećku. U situaciji političke zanemarenosti ovog pitanja, ne možemo očekivati bolje rezultate“, rekao je Maksimović.  

Maksimović je rekao kako je to što je 2015. godine ukinut namenski karakter naknada za životnu sredinu i dozvoljeno njihovo trošenje na druge oblasti bila „jasna poruka da životna sredina donosiocima odluka nije važna“.

Panelisti su se složili da se, iako skupo i politički nepopularno, pitanje zagađenog vazduha, kao i šireg pitanja zaštite životne sredine mora rešavati zarad dobrobiti svih građana, i Srbija će nastaviti da dobija veliku podršku Evropske unije u tom procesu.