Bolje ekonomsko stanje bez vladavine prava nije moguće

13. oktobar 2020. – Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan kojim je EU namenila do devet milijardi evra u cilju „dugoročnog ekonomskog oporavka regiona i regionalna ekonomska integracija“. Ovo je suma koju EU, odnosno Evropski parlament, treba da odobri u okviru narednog EU budžeta za period od 2021. do 2027. godine.

Plan utvrđuje ključne oblasti za projekte i investicije na Zapadnom Balkanu. Tu spada i stvaranje održivih transportnih i energetskih mreža, ekološka i digitalna obnova, jačanje konkurentske sposobnosti privatnog sektora, podrška zdravstvu, obrazovnom sistemu i socijalnoj zaštiti. Iako uslovljavanja za dobijanja ove pomoći u samom planu nema, jasno je da bi ova sredstva zemlje Zapadnog Balkana trebalo da iskoristi da ispune kriterijume za ulazak u EU – da unaprede vladavinu prava, javnu upravu, demokratske institucije i pravosuđe, privredne reforme i tako dalje, što je jasno određeno i Strategijom o proširenju EU na Zapadni Balkan, zaključak je današnjeg događaja koji je holandski institut „Klingendejl“ (Clingendael) organizovao sa regionalnom mrežom organizacija civilnog društva „Think for Europe“.

Alan Džons iz Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje i susedsku politku, jedan od govornika na panelu, rekao je kako je EU donela ovaj plan jer je prepoznala potrebu za podrškom i ubrzanjem „ekonomske konvergencije“, odnosno, približavanja ekonomskog standarda EU i zemalja Zapadnog Balkana“

„EU želi da poveća konkurentnost, da podrži zelenu i digitalnu ekonomiju, da oslobodi ekonomski potencijal regiona, da poveća obim ekonomske saradnje među zemljama regiona i da podstakne reforme,“ rekao je on. „Međutim, vladavina prava je neophodan uslov, i ako dođe do nazadovanja, stagnacije ili nedovoljnog napretka, moraćemo da pronađemo načina za rešavanje ovog problema,“ rekao je on.

„Region je postigao veliki napredak kada je u pitanju post-konfliktna tranzicija. Ali, treba da se radi i na političkim i na ekonomskim kriterijumima. Zapadni Balkan je još uvek daleko od toga da može da izdrži pritisak tržišne ekonomije EU,“ smatra Džons.

Programska direktorka CEP-a, Milena Lazarević, kazala je da garantni fond, koji će biti obezbeđen Ekonomski i investicioni plan imati dodatnu vrednost, posebno imajući u vidu da je ekonomska pomoć u poslednje vreme često dolazila iz delova sveta koji „nisu najdemokratskiji“, sa često prikrivenim uslovima.

„Ovaj plan pokazuje ,ljudsko lice’ procesa pristupanja i ima za cilj da blagodeti pristupanja EU budu opipljivije ljudima,“ rekla je Simonida Kacarska iz makedonskog Evropskog političkog instituta (EPI). „Želja EU je da radi na izgradnji budućih država članica EU, i to pokazuje ovim planom“ objasnila je ona.

Đerđi Vurmo iz albanskog Instituta za demokratiju i medijaciju (IDM) kaže kako su za ovaj plan „urgirale“ mnoge organizacije civilnog društva i druge zainteresovane strane, imajući u vidu sve veće pritiske koje dolaze zbog prisustva drugih aktera i država u ovom regionu, poput Kine i Rusije.“

Vouter Zvers iz Klingendejla kako je časopis Economist rekao kako je 2017. godine razlika između prosečnog dohotka u zemljama EU i zemljama Zapadnog Balkana bila 15 puta veća nego 1989. godine, kao i da neki scenariji predviđaju da će Zapadnom Balkanu biti potrebno „200 godina da se približi EU u ekonomskom smislu. Pitanje je da li će ovaj plan biti dovoljan,“ dodao je on.

Snimak sa događaja možete pogledati ovde.