Sistemsko narušavanje kredibiliteta EU u doba korone

Pandemija COVID-19 je uhvatila svet nespremnim, pa ni EU nije bila izuzetak. Koristeći momenat slabosti Unije, donosioci odluka u Srbiji su započeli sistemsku kampanju koja je imala za cilj narušavanje kredibiliteta EU u Srbiji i opravdavanje postojeće politike „sedenja na više stolica.“

Prelomni trenutak se odigrao 15. marta, kada se predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio naciji tokom vanrednog televizijskog prenosa sa porukom da evropska solidarnost ne postoji. Neposredan povod za takvu izjavu bila je uredba Evropske komisije kojom se otežava izvoz zaštitne opreme izvan EU. Dodajući kako je evropska solidarnost bila bajka na papiru, predsednik Srbije je poslao poruku koja je imala veoma snažan odjek u domaćoj i međunarodnoj javnosti, pritom svesno izostavljajući podatak da je EU bila ubedljivo najveći donator Srbiji od 2000. godine, uključujući i ukupne donacije za sektor zdravstva, kao i pomoć za vreme poplava 2014. godine. Iako oštrih izjava ove vrste više nije bilo, to ne znači da se ovde radilo o jednokratnom, ishitrenom i izolovanom izlivu emotivnog naboja predsednika Srbije, naprotiv.

U periodu tokom celokupnog vanrednog stanja bila je vidljiva kampanja kontinuiranog umanjivanja značaja pomoći EU – od bilborda zahvalnosti kineskom predsedniku, do veoma ograničene medijske pažnje i skromnih izjava zahvalnosti srpskih zvaničnika za pozamašnu pomoć dobijene od Unije. Iako je u odnosu na ostale, EU izdvojila najviše sredstava za pomoć Srbiji tokom pandemije,[1]Delegacija EU u Srbiji, „EU partnerstvo sa Srbijom: EU najbolji partner i najveći donator već 20 godina – i na prvoj liniji fronta u borbi protiv COVID-19“, 2020, dostupno … Continue reading to je pomereno u drugi plan, dok je stvorena slika Kine kao nezamenljivog i jedinog pravog saveznika Srbije. Dakle, šta je rezultat ovakvog ophođenja prema Uniji tokom pandemije? Obmanuta javnost. Posledica po pristupni proces Srbije? Verovatno umanjena podrška za članstvo u EU. Drugim rečima, šteta je već načinjena i upitno je u kojoj meri će EU moći da povrati svoj kredibilitet u Srbiji, koji je ionako bio u velikoj meri poljuljan. Uz to, do danas ostaje nepoznato šta od kineske pomoći predstavlja donaciju, a šta se u stvari plaća iz državnog budžeta Srbije (i pod kojim uslovima).[2]Strahinja Subotić i Miloš Janjić, „Kinesko-srpski odnosi – šta smo naučili iz krize COVID -19: Uticaj Kine u Srbiji će porasti u onoj meri u kojoj EU to dopusti“, Centar za evropske … Continue reading

Zašto je došlo do ovakve situacije? Radi se zapravo o borbi narativa, gde se EU predstavlja kao partner sa kojim se mogu graditi korektni interesni odnosi, dok se Kina predstavlja kao bratska zemlja koja nadilazi racionalno-interesne kalkulacije. Reafirmacija ovakvog diskursa u javnosti u najmanju ruku predstavlja diplomatsku neozbiljnost vlasti u Srbiji, pogotovo ukoliko se uzme u obzir da ostvarivanje članstva u Uniji i dalje, barem deklarativno, predstavlja njen strateški prioritet. Međutim, ovakvo delovanje Srbije u vreme pandemije korona virusa ne treba da bude iznenađenje, jer ono zapravo predstavlja samo nastavak višegodišnje prakse neiskrenog odnosa prema EU i neverodostojnog opredeljenja za članstvo. Štaviše, pomoć EU Srbiji je tradicionalno doživljavana kao, da citiramo profesora FPN-a Filipa Ejdusa, „pomoć bogate maćehe, koja daje mnogo manje nego što bi mogla, a zvoca mnogo više nego što bi trebalo.“[3]N1, „Ejdus: Evropska pomoć se u Srbiji doživljava kao pomoć bogate maćehe“, 2020, dostupno … Continue reading

Imajući sve u vidu, izjave predsednika Srbije su, kako se čini, imale snažan uticaj na javnost jer je upravo taj govor nastavio svakodnevno da se „reprizira“ na televizijskim kanalima i širi preko društvenih mreža. Poruka i poenta ovog govora je potom održavana pomoću kontinuiranog umanjivanja značaja pomoći EU i disproporcionalnog hvalospeva Kine. Može se očekivati i nastavak ovog trenda, imajući u vidu da je predsednik Kine Si Đinping nedavno zvanično prihvatio poziv predsednika Vučića da poseti Srbiju.[4]B92, “ Si Đinping najavio posetu Srbiji u razgovoru s Vučićem”, 2020, dostupno … Continue reading

Za opsežniju analizu o delovanju Kine u Srbiji pre i tokom pandemije korona virusa, kao i uticaj Kine na EU perspektivu Srbije, predlažemo da pročitate Siže politike koji je Centar za evropske politike (CEP) nedavno objavio.

Reference

Reference
1 Delegacija EU u Srbiji, „EU partnerstvo sa Srbijom: EU najbolji partner i najveći donator već 20 godina – i na prvoj liniji fronta u borbi protiv COVID-19“, 2020, dostupno na: https://europa.rs/eu-partnerstvo-sa-srbijom-eu-najbolji-partner-i-najveci-donator-vec-20-godina-i-na-prvoj-liniji-fronta-u-borbi-protiv-covid-19/
2 Strahinja Subotić i Miloš Janjić, „Kinesko-srpski odnosi – šta smo naučili iz krize COVID -19: Uticaj Kine u Srbiji će porasti u onoj meri u kojoj EU to dopusti“, Centar za evropske politike (CEP), 2020, dostupno na: https://cep.org.rs/wp-content/uploads/2020/04/Kinesko-srpski-odnosi-%E2%80%93-%C5%A1ta-smo-nau%C4%8Dili-iz-krize-COVID19-1.pdf
3 N1, „Ejdus: Evropska pomoć se u Srbiji doživljava kao pomoć bogate maćehe“, 2020, dostupno na:
http://rs.n1info.com/Vesti/a585748/Ejdus-Evropska-pomoc-se-u-Srbiji-dozivljava-kao-pomoc-bogate-macehe.html 
4 B92, “ Si Đinping najavio posetu Srbiji u razgovoru s Vučićem”, 2020, dostupno na: https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=04&dd=14&nav_category=78&nav_id=1675296