Letonsko predsedavanje EU i evropski put Srbije u narednih 6 meseci

Od 1. januara 2015. Letonija će prvi put otkako je deo EU imati ulogu predsedavajuće države u narednih šest meseci, nasledivši Italiju na tom mestu. Predsedavanje EU predstavlja veliki organizaciono-logistički poduhvat za jednu državu, koji zahteva veoma temeljnu pripremu i strateško promišljanje o oblastimana koje bi ta država želela da stavi fokus u svojih šest meseci.

Predsedavanje EU: prilika koju svaka država članica nastoji da maksimalno iskoristi

Predsedavanje EU je prilika koju države takođe koriste za svoju ekonomsku i turističku promociju. Svaka predsedavajuća država ima za cilj da svoje predsedavanje završi uspešno, tj. da se pokaže kao dobar posrednik u pregovorima među državama članicama, ali i da na evropskoj agendi „gura“ pitanja za koja ima poseban nacionalni interes. Uspeh predsedavanja u velikoj meri zavisi od državnih mehanizama i kapaciteta za koordinaciju, kao i brižljivog planiranja. Predsedavanje može znatno da pomogne unapređenju znanja i veština potrebnih za uspešno zastupanje interesa država članica u donošenju odluka na nivou EU, o čemu smo pisali u studiji „Kreiranje politike i pregovori za pristupanje sa EU – kako do rezultata za Srbiju“.

U pomenutoj studiji CEP je, između ostalog, istraživao sistem kreiranja politika i koordinacije evropskih poslova u Letoniji. Jedno od najvažnijih saznanja koje treba istaći na primeru Letonije jeste da male države sa ograničenim kapacitetima nužno moraju da vrše prioritizaciju pitanja za koja imaju interes, kako bi se njihov glas čuo na evropskoj pozornici. A temelj postavljanja prioriteta je kvalitetna analiza i činjenično kreiranje politika. Letonija je to na vreme shvatila i danas ima vrlo uspešne mehanizme za koordinaciju evropskih poslova, što će joj verovatno veoma pomoći u narednih šest meseci predsedavanja.

Letonija i prioriteti

Prioritetne teme predsedavanja odražavaju aktuelne prilike na evropskom kontinentu. Tako je i Letoniji, kao u slučaju Italije, prioritetna tema povećanje ekonomskog rasta i stope zaposlenosti u EU. Stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, koje se vidi kao oblast budućnosti u pogledu novih radnih mesta i uštede resursa, jeste druga velika tema kojom će se Letonija intenzivno baviti i nastaviti rad svojih prethodnika. Možda najvidljivije razlike u pogledu prioriteta svake pojedinačne države predstavljaju spoljnopolitička pitanja. Imajući u vidu njen položaj i istoriju, Letonija želi da se pokaže kao proaktivni akter u razvijanju odnosa sa istočnim susedima EU, kao i da traga za alternativnim pravcima koji bi obezbedilli energetsku sigurnost Unije.

Letonija i proširenje – šta možemo da očekujemo?

Letonija spada u države zagovornice proširenja EU i poput ostalih baltičkih država predstavlja svetao primer kako proces pristupanja i članstva u EU može pozitivno da utiče na razvoj zemlje. Međutim, teško je očekivati da će se ova mala zemlja sa svojim kapacitetima zalagati za otvaranje pregovora sa Srbijom na način na koji je to činila Italija u prethodnom semestru. Letoniji proširenje nije prioriet, već odnosi sa istočnim susedima.

Kad je u pitanju Srbija, očekuje se da dijalog Beograd-Priština, koji je deo poglavlja 35, bude dominantna tema za vreme predsedavanja Letonije, s obzirom da ovo poglavlje mora da bude prvo otvoreno. S obzirom da je preduslov za njegovo otvaranje puna primena Briselskog sporazuma, Srbija će se truditi da uporedo sa njim otvori i poglavlje 32 – finansijska kontrola, za šta je u potpunosti spremna. Pored toga, skrininzi će se završiti do marta i teći će pripremne radnje za otvaranje najsloženijih poglavlja 23 i 24 (usvajanje Akcionih planova, izrada izveštaja o oceni, itd.). Takođe se može očekivati sve veći pritisak na Srbiju da usklađuje svoje spoljnopolitičke stavove sa EU. Sve u svemu, članstvo u EU iz ove perspektive deluje vrlo daleko. Stoga bi bilo dobro da se ubuduće dosta više ulaže u pojašnjavanje koristi procesa pristupanja i našim i evropskim građanima, koji vremenom sve više gube interesovanje i pozitivan stav prema EU, odnosno proširenju.