Aktuelni izazovi EU: Bregzit i šta posle njega?

10. maj 2018. – Povodom Dana Evrope, u prostorijama EU info centra u Beogradu održana je panel-diskusija Aktuelni izazovi Evropske unije, koja se u dva panela bavila najvećim krizama sa kojima se EU trenutno suočava: institucionalna kriza unutar EU, i kriza nastala posle Bregzita, odnosno nakon što je, prvi put u istoriji, jedna zemlja izašla iz EU i pokrenut član 50 koji propisuje mehanizme za izlazak iz Unije.

Nakon što je Suzana Grubješić, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji (EPuS), otvorila skup, o najvećim institucionalnim krizama u Evropi razovarali su Mihailo Crnobrnja, predsednik EPuS-a, Miloš Erić, prodekan za naučno-istraživački rad, FEFA i Jovan Teokarević, profesor Fakulteta političkih nauka. Oni su razgovarali o krizi zbog neravnoteže u zoni evra, političkom jazu između EU i javnog mnjenja i disfunkcionalnosti procesa donošenja odluka, kao i o problemima sve većeg populizma u državama članicama EU i o još uvek nerešenim pitanjima identiteta. Ovaj panel je moderirala Jelica Minić, predsednica Foruma za međunarodne odnose, EPuS.

U okviru drugog panela diskutanti su bili Srđan Majstorović, predsednik Upravnog odbora Centra za evropske politike – CEP, ambasador Duško Lopandić, zamenik predsednik EPuS-a i član našeg Saveta, i Vladimir Međak, potpredsednik EPuS-a. Panel je moderirala Ljubica Gojgić, novinarka Radio televizija Vojvodine (RTV).

Kakav će uticaj Bregzit imati na EU? Budući da je obim trgovine između EU i Velike Britanije oko 600 milijardi evra, šteta bi mogla da bude ogromna i da trgovina između zemalja padne za 2%, rekao je Međak, ističući da nije ni sigurno da će doći do dogovora između Unije i Britanije doći. Ako se to desi, kako kaže član 50, automatski se prelazi na način trgovine koji je u skladu sa pravilima Svetske trgovinske organizacije, čije su članice i UK, ali i EU – to znači ista pravila spoljne trgovine kao i sa svim ostalim zemljama. Rešenje bi mogao biti i neki tip sporazuma sporazum o slobodnoj trgovini između EU i VB, poput Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), ili Sporazuma o trgovini zaključenog sa Kanadom.

Sa druge strane, Lopandić je izneo stav da se neće desiti da Velika Britanija izađe iz Evropske unije bez dogovora koji će odgovarati privredi i jedne i druge strane. On je pored toga rekao da je pozitivno to što izlazak jedne države nije doveo do toga da se i u drugim državama aktivno pokrene to pitanje, iako su mnogi to očekivali.

„Izlazak Velike Britanije iz EU, suprotno očekivanjima, nije doveo do „domino efekta“ – štaviviše, unutar EU je došlo do veće kohezije među državama članicama“, istakao je Lopandić.

U kojoj meri i na koji način će Bregzit uticati na buduće proširenje EU? Majstorović je naglasio da je važno da EU bude stroga, striktna i odlučna kada je u pitanju proces izlaska Velike Britanije, jer će time poslati dobru poruku i zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima. Nakon što Britanija izađe, dodaje Majstorović, EU joj treba „pružiti ruku“ i potruditi se da sa njom ostvari dobru saradnju, jer ne treba zanemarivati to da je Britanija jedna najjačih ekonomija sveta, kao ni njenu ulogu u Severnoatlanskom savezu, istakao je on.

Majstorović je, analizirajući izlazak ove zemlje iz Unije, ali i jačanje populizma u Evropi, rekao da je to posledica sveta koji se promenio, jer, kako on kaže, trenutno živimo u svetu migracija, svetu u kome ljudi ne žele da ostanu u svojim zemljama i menjaju svoje društvo, već žele da se presele tamo gde je društvo već bolje. Bregzit je „dobijen“ na tom strahu od migracija, a na tom strahu glasove dobijaju i populistički lideri, istakao je Majstorović.

Zajednica kakva je EU je, međutim, pravi način da se odgovori na izazove globalizacije, a pojedinačne države EU su suviše male za to, zaključio je Majstorović.

Ovaj skup su organizovali EPuS, FEFA i EU info centar.