Vebinar: Diskusija o Paketu Proširenja za 2023 i funkcionisanje demokratskih institucija na Zapadnom Balkanu

10 Novembar 2023 – Juče je u organizaciji Centra za evropske politike (CEP) održan vebinar pod nazivom Razgovor o Paketu proširenja za 2023. i funkcionisanju demokratskih institucija na Zapadnom Balkanu. Ovaj vebinar je okupio stručnjake i članove mreže Think for Europe (TEN), zajedno sa Gertom Janom Kupmanom, generalnim direktorom Evropske komisije za susedsku politiku i proširenje (DG NEAR), i Lukom Gorijem, ambasadorom Italije u Srbiji. Vebinar je moderirala Milena Mihajlović, programska direktorka CEP-a.

Ovaj događaj je imao dva cilja. Prvi je bio da se predstave rezultati istraživanja 2022/23 o metodologiji Komisije za procenu jedne od podoblasti u klasteru Osnove, a to je funkcionisanje demokratskih institucija u regionu. Ovo istraživanje je sprovedeno uz podršku Ministarstva spoljnih poslova i međunarodne saradnje Italije. Drugi je bio da se dublje zaroni u Paket proširenja EU za 2023. godinu i trenutno stanje demokratskih institucija na Zapadnom Balkanu.

Događaj je počeo obraćanjem Luke Gorija, ambasadora Italije u Srbiji, koji je dao uvodnu reč i osvrnuo se na istoriju evropskih integracija. U svom izlaganju, on je istakao tri neophodna uslova kako bi došlo do proširenja: prvi je da proširenje bude visoko na dnevnom redu u Briselu, drugi je da postoji balans između uslovljavanja i podsticanja državnih administracija zemalja kandidata kako bi one držale korak sa procesom pristupanja. Treći uslov je da zemlje u regionu budu spremne da ulažu politički kapital i da budu spremne za pravovremeno sprovođenje reformi.

U drugom delu uvodnog obraćanja, Kupman je rekao da postoji prilika za proširenje kada je u pitanju Zapadni Balkan.

Napredak je ostvaren, ali je svakako moglo da se postigne više. Nismo zadovoljni, ali smo spremni da za to preuzmemo svoj deo odgovornosti.

Nakon obraćanja ambasadora Gorija i generalnog direktora DG NEAR-a, vebinar je nastavljen diskusijom sa ekspertima iz TEN-a o Paketu proširenja i izveštajima o šest zemalja Zapadnog Balkana, tokom koje su stručnjaci iz svake od zemalja predstavili trenutno stanje reformskih procesa kao i izglede za pristupanje Zapadnog Balkana.

Razgovor je pokrenuo Haris Ćutahija iz Vanjskopolitičke inicijative (VPI BH), koji je komentarisao Izveštaj Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu koristeći priliku da istakne važnost otvaranja pregovora sa Bosnom i Hercegovinom kako bi se promenio njen status.

Želim da skrenem pažnju na otvaranje pregovora sa BiH. Ako ostanemo u ovoj fazi, bićemo ovde godinama. Važno je shvatiti da BiH ne može da reši sve svoje probleme istovremeno, ali kako bismo počeli sa njihovim rešavanjem – moramo da otvorimo pregovore.

Danijel Proni iz Instituta za demokratiju i medijaciju (IDM) je primetio da Izveštaj govori da je Albanija stalno usklađena sa spoljnom politikom EU. Takođe, rekao je da bi mogla da se poboljša brzina implementacije ranije postignutih sporazuma, na ranijim samitima su potpisana tri sporazuma koja još čekaju na ratifikaciju. Dodatno, Albanija je imala dobre poteze u međunarodnoj zajednici, po cenu kritika u zemlji.

Sledeća na redu je bila Crna Gora, a Dragana Jaćimović iz Instituta Alternativa je iskoristila priliku da prokomentariše ovogodišnji Izveštaj EK za Crnu Goru i istakne da nije bilo ninazadovanja ni napretka.

Nije bilo napretka u reformama pravosuđa, samo u borbi protiv organizovanog kriminala.

Simonida Kacarska iz Instituta za evropske politike (EPI) Severne Makedonije rekla je da je posle decenije konstantnih analiza na horizontalnom nivou uočeno nekoliko stvari.

Severna Makedonija je naišla na stagnaciju u pogledu spremnosti da preuzme obaveze koje se tiču implementacije acquis-a. Do sada smo bili u potpunosti usklađeni samo sa ZSBP-om. Ove godine smo ostvarili dobar napredak u tri od 35 poglavlja. Ono što je za brigu jeste potreba za većim napretkom u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, uključujući i političku polarizaciju koja utiče na rad demokratskih institucija.

Strahinja Subotić, programski menadžer i viši istraživač u CEP-u je u svom govoru predstavio uvide kada je u pitanju Srbija.

Nalazi Komisije o nedostatku značajnog napretka upozoravaju da se Srbija pretvara u nešto što bih nazvao zaglavljenom državom – državom koja nije u stanju da se oslobodi statusa quo. Sa svojim „milimetarskim“ napretkom, perspektiva 2030. će ostati van dometa.

Nakon ove diskusije, Miloš Pavković, istraživač u CEP-u, predstavio je CEP-ovo istraživanje o funkcionisanju demokratskih institucija i ono što su identifikovali kao nedoslednosti u godišnjim izveštajima Evropske komisije za 2022. za zemlje Zapadnog Balkana.

Završavajući vebinar sesijom pitanja i odgovora učesnika, moderatorka Milena Mihajlović je zaključila celu sesiju u pozitivnom tonu, u nadi da će biti povoda za nov razgovor o sadržajnijem napretku.