Početna / Publikacije / Unutrašnje tržište i konkurentnost / Cirkularne i povratne migracije: komparativna analiza iskustava Bugarske, Estonije i Irske

Cirkularne i povratne migracije: komparativna analiza iskustava Bugarske, Estonije i Irske

Pitanju migracija u Srbiji pristupa se fatalistički poslednjih nekoliko godina tako što se često iznose i ne potpuno tačne informacije u cilju stvaranja slike da Srbiju napuštaju posebno oni najtalentovaniji. Stvarnost je drugačija: obrazovna struktura ljudi koji odlaze iz zemlje slična je nivou obrazovanja domicilne populacije.

Ipak, pritisak koji dolazi iz javnosti preneo se i na donosioce odluka što je motivisalo donošenje prve strategije o migracijama 2019. godine koja se skoro u potpunosti fokusirala na načine za sprečavanje odliva stanovništva. Nešto kasnije usvojena Strategija o ekonomskim migracijama za period 2021–2027. ublažila je ton prve verzije dokumenta, ali su mere koje su donete zbog zabrinutosti za, takozvani, fenomen „odliva mozgova“ nastojale da podstaknu povratak visokoobrazovanih pojedinaca u Srbiju.

U ovoj studiji analiziramo tokove migracija u tri zemlje članice Evropske unije: Bugarskoj, Estoniji i Irskoj. Razlozi za odabir ove tri zemlje, čija iskustva u privlačenju povratnika želimo da ispitamo, potiču od ideje da se usmerimo na zemlje koje su Srbiji bliže po nivou dohotka, te je bilo prirodno da se kandidati traže među zemljama Centralne i Istočne Evrope. Želeli smo jednu zemlju koja je po socio-ekonomskim indikatorima slična Srbiji i zato je izbor pao na Bugarsku, a Estonija je odabrana jer se navodi kao uspešna priča u nekoliko oblasti – digitalizaciji javne uprave, što bi moglo da nas upozna sa nekim korisnim rešenjima u privlačenju povratnika, ali i zavidnom ekonomskom oporavku nakon krize iz 2008. godine. Irsku smo odabrali jer je ona tradicionalno emigrantska zemlja, a želeli smo da vidimo da li se razlozi za povratak i mere države na privlačenju povratnika razlikuju u slučaju kada se radi o bogatijim i razvijenijim zemljama. U ovoj studiji u okviru svake zemlje obrađujemo migracione trendove sa osvrtom na poslednjih nekoliko decenija. Zatim, razmatramo trenutnu institucionalnu strukturu koja se bavi migratornim kretanjima, kao i mere podrške povratnicima.

Ostale publikacije