Velika očekivanja od bugarskog predsedavanja

21. decembar 2017. – Koji su rezultati estonskog predsedavanja i da li možemo biti zadovoljni onim što smo postigli u prethodnih šest meseci? Koji su najveći izazovi za Srbiju na putu ka EU, a koji planovi u narednom periodu? Ovo su neke od tema o kojima na panel diskusiji koju je organizovao Centar za evropske politike (CEP) u saradnji sa EU info centrom Od estonskog do bugarskog predsedavanja Savetu EU: Novi zamajac za politiku proširenja? 

Sem Fabrici (Sem Fabrizi), šef Delegacije EU u Srbiji kaže da je estonsko predsedavanje bilo značajno, kako za Zapadni Balkan, tako i za celu Evropu, posebno u oblasti bezbednosti.

„Počela je implementacija sporazuma u Parizu, produbljena je saradnja u oblasti bezbednosti EU (PESCO), kao i mnoge druge stvari. Sve to omogućeno u toku estonskog predsedavanja Unijom“, kaže Fabrici.

On je takođe rekao da je Srbija napredovala u poslednjih godinu dana, međutim, dodaje da je značajno za Srbiju da iskoristi mnoge događaje u narednih godinu dana, koji će vratiti pažnju Unije na Zapadni Balkan.

„Očekuje se politički samit Zapadnog Balkana u maju, pre toga donošenje Strategije o proširenju Unije u februaru. Postoji politički momentum, treba iskoristiti narednih šest meseci bugarskog predsedavanja“, smatra Fabrici.

Daniel Erik Schaer, ambasador Estonije u Srbiji ističe da su mnoge stvari postignute u poslednjih šest meseci, i da iako politika proširenja neko vreme nije bila u fokusu, Schaer dodaje da je ponovo dospela na vrh agende EU, što je potvrđeno u Junkerovoj strategiji.

„Na početku predsedavanja nisam mogao sa sigurnošću da kažem da će Srbija otvoriti poglavlja u toku estonskog predsedavanja, ali jeste, i to je svakako jedan od uspeha“, kaže Schaer.

Radko Vlajkov, ambasador Bugarske u Srbiji kaže da je Bugarska spremno prihvatila ovu odgovornost.

„Pripremali smo se pet godina za ovo predsedavanje, dobro smo razmotrili naše prioritete i sada smo u potpunosti spremni da preuzmemo ovu ulogu“, kaže Vlajkov.

Ambasador dodaje i da se Bugarska vodi motom „Ujedinjeni smo jači“.

„Srbi u svom srcu nose vrednosti Evropske unije. Spremni smo da pomognemo i pružimo podršku Zapadnom Balkanu“, kaže Vlajkov.

Tanja Miščević, šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU objašnjava da iako je u poslednjih mesec dana Srbija otvorila dva poglavlja, da to ne znači završetak procesa reformi, već da taj trenutak predstavlja početak pravih reformi.

„Proces pristupanja EU ne donosi koristi samo Srbiji, već i Evropskoj uniji“, kaže Miščević, ali i dodaje da je proces proširenja velikim delom politički proces, da o tome odlučuju države članice. Ona objašnjava i da je tehnički blisko povezan sa političkim procesom.

Srđan Majstorović, predsednik Upravnog odbora Centra za evropske politike (CEP) kaže da je 2017. godina bila značajna za Zapadni Balkan i Srbiju, ali da se dosta očekuje i od sledeće godine.

„Ova godina će biti upamćena po tome što je agenda proširenja dospela u fokus EU“, kaže Majstorović i smatra da će postojati veliki izazovi za bugarsko predsedavanje.

„Želeo bih da naglasim da je to velika šansa za Zapadni Balkan. EU će pružiti kredibilnu strategiju proširenja, a na nama je da sprovedemo neophodne reforme“, objašnjava Majstorović.

Tanja Fajon, poslanica u Evropskom parlamentu, ističe da je u poslednjih godina čula pesimistične poruke po pitanju proširenja, međutim dodaje da bi trebalo godinu završiti sa pozitivnom porukom, što se očekuje naredne godine.

Ona je takođe  saglasna sa tvrdnjom da se od bugarskog predsedavanja očekuje mnogo.

„Ne zavidim bugarskom predsedavanju jer bi trebalo da se izbori sa mnogim izazovima, a očekivanja su izuzetno visoka“, kaže Fajon i dodaje da je proširenje na Zapadni Balkan je neophodno.

„Region je oduvek bio deo Evrope“, smatra Fajon.

„Proces proširenja nije i neće biti lak, biće potrebno mnogo posla i volje. Ali reforme se moraju sprovesti. EU je najbolja prilika za reformu države i sprovođenje neophodnih promena“, zaključuje Fabrici.

Izvor: European Western Balkans