Prvi sastanak radne grupe NKEU za poglavlje 1 – Slobodno kretanje robe

Pregovaračko poglavlje 1 – Slobodno kretanje robe – veoma je obimno i stoga je prvenstveno neophodna dobra analiza i priprema za primenu propisa i standarda EU, a tek potom njegovo otvaranje, zaključeno je 27. oktobra na prvom sastanku radne grupe zadužene za praćenje ovog poglavlja u okviru Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji. Centar za evropske politike je koordinator ove radne grupe, na kojoj su pored predstavnika organizacija civilnog društva (pre svega organizacija za zaštitu potrošača i privrednih komora) prisustvovali i predstavnici akademske zajednice, Delegacije Evropske unije u Srbiji, Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije, Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) i brojni drugi zainteresovani učesnici. Na skupu je predstavljena studija Centra za evropske politike Slobodno kretanje robe u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji: praktična pitanja, prilike i izazovi efikasne integracije Republike Srbije u Jedinstveno tržište.

Tanja Miščević, šefica pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju EU, istakla je važnost poglavlja 1 kao jednog od razloga postojanja EU. Ovo poglavlje je, prema njenim rečima, osnov ideje evropskih integracija, okosnica Evropske unije i stoga predstavlja oblast u kojoj je do sada postignut najveći stepen integracije. Samim tim, ovo poglavlje je i osnov ostajanja u Evropskoj uniji i ključna tačka vezivanja države članice za EU. Ona takođe smatra da bi poglavlje 1 trebalo kasnije otvoriti, jer unošenje evropskih standarda zahteva velike troškove. Prema njenim rečima, ne treba žuriti sa otvaranjem ovog poglavlja, već se posvetiti analizi svih neophodnih koraka, zatim sačiniti jasan plan na osnovu kojeg bi se usklađivanje odvijalo, i konačno krenuti sa pregovorima. Proces bi trebalo da teče laganijim tempom jer je ovo poglavlje obimno i postoje brojni standardi koje treba uneti u zakonodavstvo Srbije. Kada se prethodni koraci završe, kako je istakla, ovo poglavlje će se lako zatvoriti, budući da ministarstva odlično poznaju ovu oblast i ljudi koji interresorno učestvuju u radu ove grupe razumeju sve korake u ovom procesu.Ona je dodala da će verovatno na osnovu iskustava Hrvatske i Crne Gore postojati tri seta merila za otvaranje tog poglavlja.

Jelena Spasić, pomoćnica ministra privrede za privredni razvoj, podsetila je da srpska privreda nije konkurentna i naglasila potrebu za fokusiranjem na izvoz. Budući da 99 odsto preduzeća spada u kategoriju malih i srednjih, potrebno je da se radi na njihovom zajedničkom nastupu na tržištu, rekla je ona. Izlasku malih i srednjih preduzeća na veća tržišta će pomoći i preuzimanje standarda koji važe na evropskom tržištu. Međutim, prema njenim rečima, ozbiljna prepreka za rast izvoza jesu strukturni problemi, a javlja se i problem svojine – u konkurentnim izvoznim granama veliki broj preduzeća je i dalje u vlasništvu države. Jelena Spasić je upozorila i da „ogroman broj preduzeća nije konkurentan kada je reč o preduzetničkom znanju“, da nema dovoljno dijaloga i mehanizama kako da se to znanje prenese, niti veće incijative od samih preduzetnika jer se, kako je dodala, najčešće bave poslom iz nužde a ne zbog ideje. Stoga je, prema njenim rečima, potrebno što pre pomoći malim i srednjim preduzećima da uvide koje su im mogućnosti na raspolaganju i kako da preispitaju svoje kapacitete. Značajnu ulogu u tome ima privredna komora, a lokalni nivo je takođe bitan, istakla je ona. Ona je ocenila da je mnogo veća odgovornost na kreatorima politika i da je preduzetnicima potrebno aktivno objašnjavati zašto je usklađivanje sa evropskim standardima potrebno kako bi se razbio strah da je to samo dodatno opterećenje i birokratska procedura.

Dušanka Samardžić, savetnica predsednika Privredne komore Srbije, objasnila je opsežnost poglavlja 1 činjenicom da postoji 17 podgrupa u okviru ovog poglavlja, kako bi se obuhvatile sve delatnosti, od motornih vozila do kozmetike i igračaka. Ona je ocenila je da je u toj oblasti jedan od najviših stepena usklađenosti srpskog zakonodavstva sa evropskim, ali da problem predstavljaju podzakonska akta i primena propisa. Prema njenim rečima, Privredna komora aktivno učestvuje u procesu evropskih integracija i ima svoj tim za praćenje pregovora koji broji preko sto članova, a takođe je navela da je Komora do sada učestvovala u obukama za 3.500 predstavnika privrede.Budući da privrednici žele da budu deo funkcionalne ekonomije, kako je navela, oni uviđaju potrebu za jačanjem kapaciteta da se preuzmu obaveze iz članstva i usklade opšta horizontalna pitanja u slobodnom kretanju robe.

U drugom delu skupa predstavljena je CEP-ova studija „Slobodno kretanje robe u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji: praktična pitanja, prilike i izazovi efikasne integracije Republike Srbije u Jedinstveno tržište“.

Nebojša Lazarević, direktor CEP-a, održao je prezentaciju „O čemu i kako pregovaramo“ sa ciljem da se prisutni bliže upoznaju sa procesom pregovora i strukturom učesnika u procesu. On je objasnio pojedinačne korake države u prilikom pregovaranja i vremensku tačku u kojoj se očekuje delovanje civilnog društva, kao i mehanizme uz pomoć kojih OCD mogu da se uključe. Dodatno, kada je u pitanju slobodno kretanje robe, istakao je da je ovo poglavlje karakteristično jer obuhvata dve različite grupe – sa jedne strane proizvođače i trgovce, a sa druge potrošače, odnosno organizacije za zaštitu potrošača. U smislu standardizacije i tehničkih zahteva za proizvode, zatim opšte bezbednosti proizvoda, njegova ocena je da je horizontalno zakonodavstvo u Srbiji manje-više dobro uređeno, međutim, da ostaju detalji koje bi trebalo konkretizovati, poput bezbednosti igračaka i kozmetike.

Nataša Dragojlović iz Evropskog pokreta u Srbiji istakla je da organizacije civilnog društva, svaka u okviru svoje ekspertize, mogu pružiti analitičku podršku Vladi tako da se prilikom pregovora postigne maksimizacija dobiti i minimizacija troškova. Ona je posebno naglasila neophodnost jake analitičke podrške na osnovu koje će donosioci odluka moći da formiraju pregovaračku poziciju, jer sektori zaduženi za analitiku često nemaju dovoljno kapaciteta za samostalno obavljanje tih poslova, i stoga je potrebno stvoriti određeni mehanizam „traženja i dobijanja analiza“.Prema njenim rečima, Nacionalni konvent o EU, i u okviru njega Centar za evropske politike kao koordinator radnih grupa za poglavlja 1 i 28, jesu upravo mehanizmi putem kojih civilno društvo može da doprinese kako Vladi tako i građanima – praćenjem pregovora, analitičkom podrškom poput izrade sveobuhvatnih studija, kao i informisanjem javnosti.

Ksenija Simović, istraživačica u CEP-u, predstavila je glavne nalaze, zaključke i preporuke studije Slobodno kretanje robe i pregovori o članstvu Srbije u EU: praktična pitanja, mogućnosti i izazovi vezani za efikasnu integraciju Srbije u Jedinstveno tržište EU. Prema njenim rečima, horizontalno zakonodavrsto u oblasti slobodnog kretanja robe proizvođači moraju shvatiti kao svoju obavezu od početka planiranja svog proizvoda do plasiranja na tržište. U njihovom je interesu da se detaljno upoznaju sa ovim zakonodavstvom kako bi proizvodi koje nastoje da plasiraju bili sigurni i bezbedni i ostvarili uspešan put ka jedinstvenom tržištu Evropske unije. Ona se posebno osvrnula na Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije za 2014. i istakla glavne preporuke kada je u pitanju ova oblast.

Cilj studije jeste upravo da približi ovo zakonodavstvo privrednicima u privrednom sektoru. Studiju je Centar za evropske politike izradio u okviru projekta Think Tank Young Professional Development Program finansiranog od strane Fonda za otvoreno društvo.