Novi pakt za Evropu: Kako da ugrabimo priliku?

17. maj 2018.  – Paralelno sa održavanjem Samita EU-Zapadni Balkan u Sofji, danas smo u Beogradu sa European Fund for the Balkans organizovali debatu Novi pakt za Evropu: Kako da ugrabimo priliku? na temu unutrašnjih i spoljašnjih izazova koji stoje na putu daljoj integraciji EU i razmatrali ulogu Srbije u ovom procesu.

Na događaju održanom u Beogradu, u hotelu Hilton, pred predstavnicima ambasada, civilnog društva, akademija i države, predstavljen je dokument Re-energising Europe: A package deal for the EU27 nastao u okviru projekta Novi pakt za Evropu. Dokument je predstavio Janis Emmanouilidis, programski direktor briselskog Centra za evropsku politiku (EPC) i autor ovog izveštaja.

„U Evropi je trenutno prisutan snažan osećaj optimizma, nakon godina kriza i velikh izazova sa kojima se EU suočavala. Moramo da iskoristimo ovaj trenutak, jer neće trajati dugo, i ugrabimo priliku da vratimo snagu Evropi. Ovaj trenutak treba da iskoristi i Zapadni Balkan“, rekao je Emmanoulidis.

„Bliže se izbori za Evropski parlament i pravo je vreme da odlučimo kakvu Evropu želimo – liberalnu, demokratsku i otvorenu, ili neliberalnu, regresivnu i autorativnu. Ne ugrabimo li ovu priliku, populisti će slaviti“, upozorio je Emmanoulidis.

Ovaj izveštaj je i pokrenut pre pet godina u kontekstu ozbiljnih spoljnih i unutrašnjih izazova sa kojima se EU suočavala i sa kojima se još uvek suočava, i daje preporuke za rešavanje, kako bi se sprečio nastanak regresivne, nacionalisticke, zatvorene, neliberalne i autoritarne Evrope, uzimajući u obzir interese evropskih građana, država članica Evrope kao nadnacionalne zajednice. Beograd je jedina prestonica van EU u kojoj je izveštaj predstavljen, što je deo naših napora da približimo javnosti Srbije debate o EU i približimo Srbiju debatama u Uniji.

Pored Emmanoulidisa, govornici na skupu su bili i ambasador Duško Lopandić, bivši šef Misije Srbije u Evropskoj uniji i član našeg Saveta, Sonja Licht, predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost (BFPE), Tanja Miščević, šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić. Panel je moderirala Milena Lazarević, programska direktorka Centra za evropske politike – CEP.

„Treba povratiti poverenje u EU među građanima naše zemlje ali i poverenje unutar Evrope, poverenje u njene institucije i sposobnost rešavanja problema“, istakao je ambasador Lopandić. Lopandić je istakao da je 2025. godina, kao godina mogućeg pristupanja Srbije EU, realan okvir ako se zaista ozbiljno pristupi reformama i pokaže želja i posvećenost evropskim vrednostima.

Sonja Licht je naglasila da Srbija treba da bude mnogo aktivnija u odnosu sa EU, ali i da je potrebno da i EU bude aktivna prema nama i da bude zainteresovana za ono što imamo da joj kažemo. U tom svetlu, osvrnula se i na današnji Samit EU-Zapadni Balkan.

„Veliki je problem što posle Samita u Solunu 2003. nije bilo sličnog skupa“, rekla je Licht, „pa je dobro što se održavanje ovakvih samita vraća na agendu. Naročito je dobro što je samit organizovan u ,novijoj’ članici EU, koja je proširenje EU istakla kao jedan od najvažnijih prioriteta svog predsedavanja Unijom“, rekla je Licht.

Na nama je da uložimo napor, rekla je Licht, navodeći kao primer stavove uvek oprezne Nemačke po pitanju proširenja i kazala da treba da preispitamo da li smo uložili dovoljan napor da se povežemo sa njenim građanima, pokažemo šta možemo da ponudimo, zašto treba da budemo članica i kako možemo da doprinesemo budućnosti EU.

Sa njom se složila i Miščević, koja je rekla da moramo znati kako da se „nametnemo“ i pokažemo šta možemo da ponudimo EU, da dokažemo da pripadamo evropskim vrednostima. Ona je dodala da je dobro što je dat vremenski okvir za članstvo (2025. godina) – to ne znači da treba sedeti skrštenih ruku, ali da je dobro što Srbija sada može da planira svoj put u EU.

Da je 2025. godina realan rok do koga će Srbija biti spremna za članstvo smatra Lopandić, ali samo pod uslovom da se pokaže pripadnost evropskim vrednostima i evropskom putu, kao i ozbiljan rad na reformama.

EU prvo mora sebe da reformiše, kazao je Jakšić. On je rekao i da bi mediji morali da budu aktivniji promociji evropskih vrednosti, ali da je to onemogućeno paradoksalnom situacijom u kojoj političke elite deklarativno podržavaju evropske vrednosti, a njima bliski visokotiražni tabloidi drastično odstupaju od njih.

„Postoji osećaj da je Evropa u konfuziji, da ne zna kojim putem želi da krene – da li putem demokratske i liberalne zajednice, što su principi na kojima je i zasnovana, ili putem neliberalizma, populizma i autoritarizma? Situacija je zato konfuzna i za nas – mi ne znamo u kakvu Evropu idemo“, zaključio je Jakšić.

Novi pakt za Evropu je inicijativa koju vode Fondacija Kralja Boduena, Bertelsman fondacija, Inicijativa otvorenog društva za Evropu i Centar za evropsku politiku iz Brisela, uz podršku Kaluste Gulbenkian fondacije, Fondacije otvorena Estonija, BMW fondacije Hebert Kand i mreže evropskih fondacija. Ona ima za cilj da obnovi poverenje putem nacionalnog i međunacionalnog dijaloga, kao i da razvije zajedničku osnovu na daljem putu ka Evropskoj uniji.